Grčka prodaje zgrade ambasada od Londona do Beograda

Izvor: Politika, 20.Sep.2012, 13:34   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Grčka prodaje zgrade ambasada od Londona do Beograda

Agencija „Blumberg” objavila tajni spisak imovine koja je namenjena za prodaju, a u kojoj su sada grčka diplomatsko-konzularna predstavništva

Od našeg dopisnika

Atina – Zgrade grčkih ambasada i konzulata od Londona do Beograda će, prema svemu sudeći, uskoro biti prodate. Američka agencija „Blumberg”, na koju se pozivaju >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << grčki mediji, ima tajni spisak imovine koje je namenjena za prodaju, na kome je i diplomatsko predstavništvo u Beogradu.

Precizira se da će zbog ekonomske krize i obaveze Grčke da kroz prodaju nekretnina u vlasništvu države i celokupan proces privatizacije obezbedi 50 milijardi evra, na „doboš” biti stavljene vredne i izuzetno lepe zgrade u kojima su grčka diplomatsko-konzularna predstavništva u Evropi.

Prvi na spisku je konzulat u Londonu koji se nalazi u najskupljem delu grada, zatim osmospratna zgrada u Briselu od bezmalo 3.000 kvadrata, zgrada ambasade u Beogradu od 2.376 kvadrata, 1.200 kvadrata u Ljubljani i 8.000 kvadrata u Nikoziji, nekretnine u Monaku...

Grčki list „Etnos” prenosi pisanje „Blumberga”, koji se poziva na anonimne izvore u Grčkom fondu za razvoj državne svojine, prema kojem je ova prodaja jedan od uslova koji postavljaju „trojku” eksperata EU, MMF i Evropske centralne banke da bi Atina dobila narednu tranšu kredita od 31,5 milijardi evra. Izvori navode da je ponovo na spisku za prodaju i kraljevska palata nadomak Atine i da je pritisak evropskih kreditora iz dana u dan sve veći jer je, po njihovoj proceni, nedovoljna suma od 1,8 milijardi evra koja je do sada prikupljena.

Insistira se na bržoj prodaji koja uključuje i „iznajmljivanje” grčkih ostrva. Tako je na ostrvu Rodos u toku drugi krug tendera za 18.000 hektara zemljišta koje će biti korišćeno za izgradnju turističkih objekata. Reč je o komadu zemljišta koje obuhvata i golf teren i prelepu peščanu plažu Afanda, za šta postoji veliki broj investitora među kojima će izbor biti napravljen do februara.

Ponovo je aktuelizovan i spisak dvadesetak ostrva koja mogu da se iznajme na rok od pedesetak godina za razvoj turizma ili za dobijanje solarne energije. Reč je o delovima većih ostrva ili o ostrvcima u koje ulaze Milos, Siros, Poros, Specijes, Lefkada.

Od ukupno 598 ostrva u vlasništvu države, u ovom trenutku samo tih 25 traže investitora, jer ne postoje pravnosvojinski problemi kojima je oterećena većina ostalih ostrva. Međutim, neizvesno je kako će ova ideja biti prihvaćena u javnosti koja je do sada uvek kategorički bila protiv svakog pokušaja države da „iznajmi” deo svoje teritorije, naročito ostrva. Konkretan pokušaj grčke vlade da 1990–1992. nekoliko golih ostrva iznajmi u turističke svrhe „zamrzla” je tadašnja opozicija. Isti problem preti i sada pa je većina planova na tajnim spiskovima.

Jasmina Pavlović-Stamenić

objavljeno: 20.09.2012.

Nastavak na Politika...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.