Izvor: B92, 21.Avg.2019, 07:35 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zašto Angela misli na Makrona, kada kaže Balkan
Beograd -- Izjava nemačke kancelarke Angele Merkel o proširenju EU pre svega je bila poruka francuskom predsedniku Emanuelu Makronu, a ne Zapadnom Balkanu, piše Sputnjik.
Ako je i izgledala kao prigodna, optimistična i izjava koja nekima budi nadu, najnovija poruka Merkelove da će Evropa biti istinski ujedinjena samo kada sve zemlje Zapadnog Balkana postanu članice Evropske unije, zapravo ukazuje >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << na svu krizu kroz koju će Brisel tek da prolazi.
To je u razgovoru za Sputnjik potvrdio analitičar Saša Adamović, ocenivši da ta izjava u stvari pokazuje da u EU vlada duboka, suštinska podeljenost oko budućnosti same EU.
On napominje da će posle britanskog napuštanja EU, kao dve najvažnije zemlje ostati Francuska i Nemačka i da je iz izjava njihovih lidera Angele Merkel i Emanuela Makrona jasno da one nisu primakle stavove po pitanju daljeg puta EU.
"Nemačka i dalje insistira na proširenju, pre svega zemljama Zapadnog Balkana, dok bi ih Makron stavio na čekanje sve dok se ne raščisti situacija u samoj EU, odnosno dok se ne odredi pravac u kojem će EU dalje nastupati, proširenja ne bi bilo u dogledno vreme", napominje ovaj istoričar.
Adamović smatra da ne bi bilo zgoreg da Srbija dobro sagleda situaciju u kojoj je EU.
"U ovom momentu možda bismo i mi mogli da uvedemo neku vrstu monitoringa EU, da vidimo u kojem pravcu će ona da se kreće. Imajući u vidu prošlih pet godina kada je briselska elita uvela EU u veliku krizu, a da se malo toga suštinski promenilo u vođstvu EU, s razlogom može da se pretpostavi da će u narednih pet godina situacija u EU biti još gora nego što je sada“, upozorava sagovornik Sputnjika.
Na pitanje koja od te dve struje u EU koju oličavaju Merkelova i Makron u sadašnjim okolnostima ima više šansi da prevlada, Adamović odgovara da je to teško proceniti jer je u igri i treća opcija.
Ideji Merkelove o nemačkoj Evropi i liberalu i globalisti Makronu, koji želi centralizaciju EU, gde bi članice i dalje žrtvovale svoje nacionalne suverenitete u korist Brisela, suprotstavlja se suverenistička opcija koju simbolizuje potpredsednik Vlade Italije Mateo Salvini insistirajući na povratku suvereniteta zemljama-članicama i zaštiti granica EU, objašnjava Adamović.
"U svakom slučaju, u samoj EU imaćemo zanimljivu i oštru borbu između tri različita koncepta budućnosti EU i ako bi za neki trebalo da se opredelim najbliži bi bio suverenistički, jer bi se uklapao u naše nastojanje da zaštitimo nacionalne i državne interese, pre svega na Kosovu i Metohiji i u Republici Srpskoj", naglašava on.
Koji god od druga dva koncepta da trijumfuje, posledice ne bi bile dobre po Srbiju, smatra Adamović.
Zbog svega toga izjava Merkelove o proširenju EU pre svega je bila poruka Makronu, a ne Zapadnom Balkanu da njeno napuštanje politike ne znači i da Nemačka odustaje od liderske uloge i svog koncepta viđenja EU.
Pogledaj vesti o: Evropska Unija