Hag
Hag

Međunarodni krivični sud je međunarodni sud sa sedištem u Hagu, osnovan Rimskim statutom koji je stupio na snagu 1. jula 2002. godine.
Međunarodni krivični sud predstavlja telo nadležno za suđenja za međunarodna krivična dela počinjena na teritoriji ili od strane državljana država koje su pristupile sudu.

Međunarodni krivični sud za Bivšu Jugoslaviju MKSJ je osnovan rezolucijom 827 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 25. maja 1993. godine u vreme kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjenih na području Bivše Jugoslavije od 1991. godine. To je bila reakcija po Un na pretnju međunarodnom miru i sigurnosti koju su izazvala ova teška kršenja humanitarnog prava. MKSJ sankcioniše zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije i ima nadležnost nad privatnim licima, statut pravi razliku između službenih i radnih jezika suda. Službeni jezici su engleski, arapski, francuski, kineski, ruski, i španski.

Na njima se objavljuju presude suda kao i druge bitne odluke koje donosi sud. Radni jezici suda su engleski i francuski. Uz odobrenje suda može se na zahtev stranke u postupku odobriti da stranka koristi neki drugi jezik.

U stvarnu nadležnost suda spadaju: teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. godine, kršenja zakona i običaja rata, genocid, zločini protiv čovečnosti. U skladu sa svrhom rezolucije kojom je MKSJ osnovan njehova misija ima četiri delovanja: dovesti pred lice pravde osobe odgovorne za kršenja međunarodnog humanitarnog prava, obezbediti pravdu žrtvama, obeshrabriti dalje činjenje zločina, sprečiti revizionizam, doprineti ponovnom uspostavljanju mira i podsticati pomirenje na području bivše Jugoslavije.

MKSJ se sastoji od tri jedinice: Sudskih veća, Tužilaštva, i Sekretarijata. Sudska veća imaju šesnaest stalnih sudija i najviše u bilo kojem datom momentu, generalna skupština ujedinjenih nacija bira šesnaest stalnih sudija na mandat od četiri godine.

Oni mogu biti ponovo izabrani. Sudije ad litem se angažuju iz grupe od 27 sudija. Njih takođe bira Generalna skupština Un, na mandat od četiri godine.
Sudija ad litem može obavljati funkciju u MKSJ samo nakon što ga na tu funkciju postavi Generalni sekretar Un na predlog predsednika Suda, i to kako bi učestvovao u vođenju jednog ili određenih pretresa u periodu od tri godine. Sudije su raspoređene u tri pretresna veća i jedno žalbeno veće i svako pretresno veće se sastoji od troje stalnih sudija. Pretresno veće može biti podeljeno na mešovite odeljke sa po tri sudije. Žalbeno veće se sastoji od sedam stalnih sudija i to pet stalnih sudija MKSJ, i dvoje stalnih sudija Međunarodnog suda za Ruandu.

Ovih sedam sudija čine žalbeno veće MKSJ. O svakoj žalbi raspravlja i odlučuje pet sudija. Sudije predstavljaju glavne pravne sisteme sveta i njihove se kvalifikacije nadopunjuju. Sudije slušaju svedočenja i pravna izlaganja, odlučuju o krivici ili nevinosti optuženog i određuju kazne. Stalne sudije imaju i važne regulativne funkcije oni pripremaju i usvajaju pravne instrumente koji regulišu funkcionisanje suda, kao što je pravilnik o dokazima i postupcima.

Sekretarijat je odgovoran za administrativne poslove i podršku radu sudskih veća, uključujući prevođenje dokumenata i simultano prevođenje tokom suđenja. Tužilaštvo po definiciji radi nezavisno od Saveta bezbednosti, bilo koje države ili međunarodne organizacije ili bilo kojih drugih organa MKSJ. Ovde se nalazi i Haška akademija za međunarodno pravo.


Stranica: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9

Izvor: SandzakPress.net, 16.Dec.2017, 13:49

Logoraši pokreću tužbu protiv Čovića i Ljubića zbog negiranja haške presude Prliću i drugima

Logoraši pokreću tužbu protiv Čovića i Ljubića zbog negiranja haške presude Prliću i drugima

Udruženje logoraša Mostar podnijet će krivične prijave protiv predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića te zastupnika u Saboru Hrvatske Bože Ljubića, zbog negiranja haške presude Prliću i drugima, javlja agencija Patria. Upravni odbor Udruženje logoraša Mostar održao je u četvrtak proširenu sjednicu, zajedno sa predsjednikom Skupštine i predsjednikom Nadzornog odbora tog udruženja, na kojem je donesena odluka da Udruženje ide s...

Detaljnije >>


Izvor: SEEbiz.eu, 15.Dec.2017, 20:33

Bošnjački logoraši najavili tužbe protiv Čovića i Ljubića zbog nijekanja haške presude

Bošnjački logoraši najavili tužbe protiv Čovića i Ljubića zbog nijekanja haške presude

MOSTAR - Udruženje bošnjačkih logoraša iz Mostara najavilo je u petak podnošenje kaznene prijave protiv predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića te zastupnika u Hrvatskom saboru i predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Bože Ljubića zbog navodnog nijekanja presude Haaškog suda.. "Čović i Ljubić su u više navrata prigodom javnih istupanja u medijima nijekali presudu Haaškog suda od 29. studenog...

Detaljnije >>

Izvor: Radio Slobodna Evropa, 15.Dec.2017

Udruženje logoraša Mostar tužiće Dragana Čovića

Udruženje logoraša Mostar tužiće Dragana Čovića

Udruženje logoraša Mostar podnijeće krivične prijave protiv predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, te poslanika u Saboru Hrvatske Bože Ljubića, zbog negiranja haške presude Prliću i drugima, saznaje...

Detaljnije >>

Izvor: Večernje novosti, 15.Dec.2017

Krive Srbe da sakriju Franju

Krive Srbe da sakriju Franju

Reakcije na podnošenje krivičnih prijava zbog bombardovanja Banskih dvora u Zagrebu pre 26 godina. General Bajić: Napad nije naredio niko iz Beograda, ja sam doneo odluku KRIVIČNA prijava protiv mojih kolega i mene u stvari je pokušaj zvaničnog Zagreba da skrene pažnju sa neugodne haške presude, prema kojoj su Franjo Tuđman i Hrvatska vojska u BiH počinili agresiju, kaže za "Novosti" general avijacije u penziji Ljubomir Bajić. Protiv njega i još petorice oficira...

Detaljnije >>

Izvor: SandzakPress.net, 14.Dec.2017, 14:49

Tužitelji traže poništenje oslobađajuće presude Šešelju

Tužitelji traže poništenje oslobađajuće presude Šešelju

Haško tužiteljstvo u srijedu je pozvalo žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) da poništi oslobađajuću presudu čelniku Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju zbog krupnih propusta prvostepenog vijeća. Tužitelji tvrde da je prvostepeno vijeće, uprkos obilju dokaza u presudi, donijelo „zapanjujući zaključak“ da nije bilo sistematskog i raširenog napada na nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, da nije bilo udruženog zločinačkog...

Detaljnije >>

Izvor: Radio Slobodna Evropa, 14.Dec.2017

Nilsen: Zapadni Balkan se nalazi u 1967. godini

Nilsen: Zapadni Balkan se nalazi u 1967. godini

Haški sud odigrao veliku ulogu u utvrđivanju činjenica o zločinima, ali to je tek prvi korak u suočavanju sa prošlošću na EX-YU prostoru, ističe Nilsen.

Detaljnije >>

Izvor: RTS, 14.Dec.2017

Dokumenta: Procesi pomirenja nazaduju

Dokumenta: Procesi pomirenja nazaduju

Na tribini Centra za suočavanje s prošlošću "Dokumenta" u Zagrebu je ocenjeno da procesi pomirenja među postjugoslovenskim zemljama znatno nazaduju. Predsednica "Dokumenta" Vesna Teršelič rekla je da su nakon haške presude "šestorici" maksimalno porasle napetosti, posebno između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao i da su se komentari presuda hrvatskog vođstva odrazili na smanjenje poverenja među svim...

Detaljnije >>