Evropska Unija
Evropska Unija

Evropska unija skraćenica EU je nadnacionalna i međuvladina unija, zajednica od 28 država sveta.

Unija je nastala od ekonomske evropske zajednice koja je osnovana rimskim ugovorom 1957. godine od strane šest država, zajednica se širila pridruživanjem novih država i tako je stekla veliku moć.
Zajednica je oformljena pod Mastrihtskim ugovorom 1992. godine . 2007. godine je predviđena izmena i dopuna sadašnjih sporazuma Lisabonskim potpisanim sporazumom gde su korigovane pravne strukture Evropske unije. Proces je završen u novembru 2009. godine zajednica je uključena u sve države članica gde postoji tržište sistema gde se garantuje slobodan protok roba usluga i kapitala.

Evropska unija je 2002. godine uvela zajedničku valutu pod nazivom evro koja se koristi u svetu i članicama unije. Evropska unija je teritorija na kojoj živi blizu pola milijarde ljudi. Kontrola pasoša na svim graničnim prelazima je ukinuta Šengenskim sporazumom. Politička aktivnost Evropske unije je zastupljena na svim poljima od zdravstva do ekonomske i politike odbrane. Eu je definisana kao federacija u monetarnim odnosima, konfederacija u socijalnoj politici, međunarodna organizacija u spoljnoj politici. Saradnja se odnosi na slobodnoj trgovini, poljoprivredi, zaštiti životne sredine, zaštite potrošača, tržište na carinskoj uniji, zajedničkoj politici u sferi ribarstva i poljoprivrede.

Unija ima svoje članice u svetskoj trgovinskoj organizaciji, posmatrač je na samitima ujedinjenih nacija i grupe osam. Bez obzira na veličinu prava i obaveze država članica jednaki su. Građani Eu predstavljeni su u Evropskom parlamentu a države članica u Savetu ministara. 21 članica unije je i članica nato pakta. Važne institucije evropske unije su evropski parlament, evropska komisija, savet evropske unije, evropski sud pravde, i evropska centralna banka, sve ove strukture tesno sarađuju i povezane su jedna sa drugom. Stanovnici evropske unije svoje predstavnike u parlamentu biraju svakih pet godina. Koristi koje pruža učešće u jedinstvenom evropskom tržištu, uz kvalitet života građana u zemljama članicama EU, osnovni su razlozi koji Evropsku uniju čine izuzetno privlačnom za zemlje nečlanice. Međutim pre nego što zemlja postane član Eu potrebno je da ispuni određene uslove tj kriterijume iz Kopenhagena usvojene na sastanku Evropskog saveta u Kopenhagenu 1993, koji su dopunjeni na sastanku Savetu u Madridu 1995. godine.

Ukratko za članstvo u Eu država treba da ispuni:
1 Političke uslove da ima stabilne institucije koje su garancija demokratije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i prava manjina.
2 Ekonomske uslove da ima funkcionalnu tržišnu privredu sa preduzećima koja se uspešno mogu nositi sa konkurencijom koju donosi učešće u jedinstvenom evropskom tržištu.
3 Da prihvati zajednički propis da prihvati i primeni propise Eu koji regulišu različite oblasti ekonomske i monetarne unije i političkog života. Zemlje koje su izrazile želju da postanu članice Evropske unije dele se u dve kategorije: Kandidati među kojima su i Crna Gora, Island, Makedonija, Srbija i Turska i potencijalni kandidati među kojima su Albanija, Bosna i Hercegovina, i Kosovo koje je prihvaćeno na više sporazuma nelegalnih iako je po neregularnom i nezakonitom procesu jer je sastavni deo Srbije.

Zbog sve većih neslaganja u politici i teškim finansijskim situacijama u svim državama unije sve je više nezadovoljnih građana na ulicama i skupova. Više zemalja rade na tome da prekinu ugovore i napuste uniju jedna od njih je i Češka. I Velika Britanija je najavila napuštanje unije, u pripremi je referendum u Nemačkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Italiji, Španiji, Belgiji, Francuskoj i Švedskoj o napuštanju Unije.

Zajednica se suočava sa opstankom i krizom. Već nekoliko godina i nazad Evropska unija se suočava sa sve većom nezaposlenošću i sve ozbiljnijim pretnjama od terorizma. Migrantska kriza i neslaganje zemalja članica o ovom gorućem pitanju dala je vetar u krila svim evroskepticima širom Evrope i ponovo u prvi plan izbacila i dovela u sam vrh popularnosti desničarske partije.


Stranica: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9

EU uvodi carine na uvoz ruskog žita

BRISEL - Evropska unija priprema se uvesti carine na uvoz žitarica iz Rusije i Bjelorusije kako bi umirila poljoprivrednike...

Izvor: Nezavisne Novine, 19.Mar.2024, 08:33

Detaljnije >>

„EU je konačno razotkrila Vučića, kakve će biti posledice“: Crnogorski kolumnista za hrvatski Index

„EU je konačno razotkrila Vučića, kakve će biti posledice“: Crnogorski kolumnista za hrvatski Index

Stalna aktivnost predsednika Srbije Vučića u cilju uništavanja i destabilizacije regiona manifestovana kroz pokretanje velikosrpskog projekta Srpski svet, po uzoru na Putinov Ruski svet, otvoreno mešanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine (kršenjem definisanih standarda Dejtonskim mirovnim sporazumom) i Crne Gore (flagrantnom opstrukcijom demokratskih procesa, što je gotovo...

Izvor: Danas, 19.Mar.2024, 08:04

Detaljnije >>

"Izbori falični zbog simbioze države i partije, da li ćemo čekati EU i Svetog Petra ili reagovati?"

Sve preporuke o izbornim uslovima - od ODIHR-a, Crte, ProGlasa i Kampanje za fer izbore (FERKA), govore da je jedno od ključnih mesta "zbog kojeg su izbori falični - simbioza države i partije".

Izvor: Radio 021, 19.Mar.2024, 08:03

Detaljnije >>

Postignut dogovor: Sankcije EU odgovornima za smrt Navaljnog i Hamasu

Ministri spoljnih poslova država članica EU postigli su politički dogovor o sankcijama protiv izraelskih doseljenika koji napadaju Palestince na Zapadnoj obali, kao i o sankcijama protiv Hamasa.

Izvor: Radio 021, 19.Mar.2024, 08:03

Detaljnije >>

BLISKOISTOČNI SUKOB: Egipat: SAD da objasne Izraelu posledice kopnene ofanzive na Rafu; Kac: Borelj da prestane sa napadima na Izrael

Rat Izraela i Hamasa – 165. dan. Američki predsednik Džozef Bajden razgovarao je telefonom sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom o razvoju situacije u Pojasu Gaze, prvi put od 15. februara. Egipat je pozvao SAD da Izraelu jasno stave do znanja kakve bi bile posledice...

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 19.Mar.2024, 07:34

Detaljnije >>

Mišel: EU mora da ojača odbrambene sposobnosti i pređe na režim ratne ekonomije

Evropa mora da ojača svoje odbrambene sposobnosti i pređe na režim "ratne ekonomije" da bi odgovorila na pretnju koju predstavlja Rusija, izjavio je danas predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel.

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 19.Mar.2024, 00:43

Detaljnije >>

Konjufca: Eskobar se prema Kosovu ponaša kao Lajčak

Konjufca: Eskobar se prema Kosovu ponaša kao Lajčak

Predsednik Skupštine Kosova Gljauk Konjufca izjavio je večeras da se američki emisar Gabrijel Eskobar ponaša kao specijalni izaslanik Evropske unije u dijalogu Kosovo-Srbija Miroslav Lajčak.

Izvor: Danas, 19.Mar.2024, 00:03

Detaljnije >>