„Severna Koreja ne radi to sama“

Izvor: Deutsche Welle, 10.Avg.2017, 10:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

„Severna Koreja ne radi to sama“

Pjongjang ne preti samo ovih dana svojim raketama – on to radi decenijama. Koliko je to oružje zaista pretnja? Nemački raketni stručnjak Robert Šmuker nije impresioniran tehnologijom Severne Koreje.

Ono što se čuje i iz Sjedinjenih Američkih Država i Severne Koreje zvuči sve opasnije: nakon pretnji „vatrom, besom i silom“  ako Pjongjang i pomisli da ugrozi pridruženo područje SAD – Guam, jedno od Marijanskih ostrva – Severna Koreja odgovorila je da američki >> Pročitaj celu vest na sajtu Deutsche Welle << predsednik „priča potpune gluposti“. I ne samo to: Pjongjang već u sledećih mesec dana planira da još četiri puta „probno“ lansira rakete koje su u stanju da dolete i do Guama, odnosno tamošnje velike američke baze.

Poznato je da Severna Koreja čak četvrtinu svog Bruto domaćeg proizvoda (BDP) izdvaja za vojsku. Milion i 150.000 Severnokorejanaca je u uniformi pod oružjem, a tamošnje stanovništvo redovno se obaveštava o „nepobedivosti“ Narodne armije i njenoj vrhunskoj tehničkoj opremljenosti. Ali s obzirom na to da je za tu diktaturu gotovo sve vojna tajna, javnih podataka o tom raketnom oružju praktično nema.

Mišljenje smo potražili od profesora na Tehničkom univerzitetu u Minhenu Roberta Šmukera koji drži katedru za svemirsku tehniku. Štaviše, njegova posebna specijalnost jeste „Oružje dalekog dometa u zemljama u razvoju“.

DW: Severna Koreja i SAD takmiče se u vojnim pretnjama. Da li bi trebalo da se zabrinemo?

Robert Šmuker: Sve je to politički blef. Nijedna strana ne želi da započne rat. To što se naziva severnokorejskom interkontinentalnom raketom Hwasong 14, ispaljeno je dva puta, uglavnom potpuno vertikalno. Pokušali smo da rekonstruišemo njene mogućnosti i ispalo je da ona pri jednoj toni tereta ima domet od možda nekih 5.200 kilometara. Ne znamo da li ta zemlja ima nuklearno oružje i pogotovo ne znamo koliko su teške te bojeve glave, ali ako Severna Koreja i ima takvo oružje, onda one sigurno nisu baš lake. Zato polazim od toga da te rakete mogu da lete i na većim udaljenostima, ali ih nikako ne bih nazvao interkontinentalnima.

Robert Šmuker: Veza sa Rusijom nije samo postojala kod starijih raketa, ona postoji i danas

Jedna druga stvar je veoma važna: kad lansirate, morate i da pogodite. Oni još nikada nisu lansirali raketu na veliku udaljenost. Moraju takođe i da se naprave tablice gađanja, tada može da se puca i u daljinu. Ali za takvu tablicu potrebno je mnogo pokušaja. Svaka od putanja morala bi tačno da se izmeri. Iz svega toga onda može da se napravi priručnik u kome se vidi kako se ispaljuje i kuda će projektil da ode. Za sada toga uopšte nema. Sve što smo videli iz Severne Koreje jesu lepa demonstrativna lansiranja i to u 70 do 80 odsto slučajeva sa starim ruskim raketama. To su rakete „Skad“, „Nodon“ i „Točka“ za koje znamo da dolaze iz Rusije.

Odakle znate? Kako to može da se utvrdi?

Vidimo slike sa vojnih parada, vidimo slike leta, potrebno je samo uporediti. Ubedljiva većina su stare ruske rakete koje imaju određeni tehnološki nivo. Nove rakete koje su lansirane u poslednjih 12, 14 meseci su potpuno druge tehnologije i nemaju nikakve veze sa starim. Ali vidimo njihove raketne motore i to su sasvim jasno ruski motori. Veza sa Rusijom nije samo postojala kod starijih raketa, ona postoji i danas, barem kada je reč o raketnim motorima.

Severna Koreja je u poslednjih 14 meseci predstavila sedam različitih raketa. Kako je to moguće?

Ogroman je trošak i napor da se proizvede sedam različitih raketa. Za to vam je potrebno sedam različitih timova koji će da vode projekte, pogoni za proizvodnju raketa potpuno drugačijeg kalibra, različite sirovine, različito gorivo, različiti materijali. Potrebno je beskrajno mnogo alata, mašina i propisa za proizvodnju. Ogroman je zadatak sve to voditi istovremeno i onda na kraju prilikom prvog lansiranja još i biti uspešan. To još niko nije uspeo – osim ako je raketa došla odnekud spolja.

Tramp nije poznat po uzdržanim rečima, ali pretnje Severnoj Koreji – to je sasvim nova dimenzija. Konflikt je izuzetno opasan jer i jedna i druga strana mogu u jednom trenutku da se preračunaju, upozorava Miodrag Šorić. (10.08.2017)

Na Dan nezavisnosti SAD je Severna Koreja testirala raketu dugog dometa koja je u stanju da pogodi i ciljeve u SAD i koja može nositi bojevu glavu. Koje mogućnosti ima ameriöki predsednik Donald Tramp? (07.07.2017)

Iz Rusije?

To ne mora nužno da bude ruska Vlada. U svakom slučaju dolazi iz Rusije, odnosno iz zemalja bivšeg SSSR-a. Tamo ima i kriminalnih organizacija koje žele da zarade. Svesno kažem: ne vlada. Kažem da su to institucije, osobe i grupe. Da li su to i preduzeća – to ne znam. Ali to su ljudi koji to mogu da nabave, da odu tamo i pomognu, pa i u upravljanju. Dakle, da se pobrinu da sve funkcioniše. Naravno da je to tehnologija iz šezdesetih i sedamdesetih prošlog veka, to jasno vidimo na primer kod raketa Musudan ili Hwasong 10. Sasvim je jasno da je to bivša raketa za podmornicu koja je modifikovana.

Siguran sam da Kim Džon Un ima veoma malo takvih raketa, ako ih uopšte još ima. Nisam siguran ni da li su uprkos svemu u posedu nekih drugih. Dakle dogodiće se da će se Kim ponašati kao da su njegove, lansiraće ih neko drugi, a Kim je samo maska za te eksperimente.

Severnokorejski diktator Kim Džong Un preti Vašingtonu da će raketama napasti američku bazu na Guamu. Da li bi to trebalo shvatiti ozbiljno?

Čak i ako pokuša da napadne Guam, nisam siguran da će ga pogoditi. Guam je relativno blizu, SAD su mnogo dalje. Ali sve to nije važno. Sve je to samo da bi se nešto pričalo.

Severnokorejska vojska ima 700.000 vojnika i blizu 4,5 miliona rezervista. Skoro svaki peti stanovnik te zemlje je u vojsci. Svi muškarci u komunističkom režimu moraju da prođu neku formu vojne obuke. Zbog toga su snage Severne Koreje brojčano duplo jače od snaga u Južnoj Koreji.

Prema podacima navedenim u Globalnom indeksu o naoružanju, Severna Koreja je 2017. godine raspolagala s 76 podmornica, 5.025 tenkova i 458 borbenih aviona. Na ovoj fotografiji (2013) severnokorejski vođa Kim Džong Un nalazi se u komandnoj centrali. On je tom prilikom navodno naredio strateškim artiljerijskim snagama da budu u pripravnosti da napadnu ciljeve u SAD i Južnoj Koreji.

Severnokorejski režim svake godine demonstrira svoju navodnu snagu tako što arsenal oružja pokazuje na vojnoj paradi u Pjongjangu. Vojne parade uglavnom se odražavaju za vreme nekog važnog jubileja komunističke zemlje ili porodice Kim.

SAD su u četvrtak potvrdile da je Severna Koreja uspešno testirala balističku interkontinentalnu raketu. „Test predstavlja novu pretnju po SAD, njene saveznike i čitav svet“, smatra američki ministar spoljnih poslova Reks Tilerson. Raketa tipa „Hvasong-14“ u stanju je da pogodi svaki cilj na svetu“, javila je državna novinska agencija KCNA.

Uprkos oštrim sankcijama, Severna Koreja nastavlja svoj atomski program. Samo 2016. godine izvršeno je pet nuklearnih proba. Južnokorejski ministar odbrane Han Min Ko smatra da će Severna Koreja najverovatnije uskoro da izvrši i šesto testiranje atomske bombe.

Kina i Rusija su jedine zemlje koje spadaju među saveznike Severne Koreje. Režim kao glavnog neprijatelja smatra „imerijalističku silu SAD“. Među neprijatelje još spadaju Japan i Južna Koreja.

Nakon testiranja interkontinentalnih raketa američkom strpljenju došao je kraj. Ovog vikenda američki predsednik Donald Tramp na samitu G20 u Hamburgu sa saveznicima želi da razgovara o mogućem rešenju tog problema. Kina i Rusija u svakom slučaju žele da spreče američke napade na vojne ciljeve u Severnoj Koreji.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Nastavak na Deutsche Welle...



Povezane vesti

Da li zaista treba da strahujemo od Kima? Nemac kaže " ne

Izvor: B92, 10.Avg.2017

Pjongjang ne preti samo ovih dana svojim raketama – on to radi decenijama. Koliko je to oružje zaista pretnja?..Nemački raketni stručnjak Robert Šmuker rekao je za Dojče veče da nije impresioniran tehnologijom Severne Koreje i ističe da nijedna strana, ni Pjongjang ni Vašington ne žele da...

Nastavak na B92...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Deutsche Welle. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Deutsche Welle. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.