Izvor: JUGpress.com, 01.Avg.2019, 08:27   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Klimatske promene: Moramo brzo da sadimo drveće

LONDON

(BBC Njuz)

Engleska je zasadila oko 1.420 hektara, Vels 520, a Severna Irska 240

Do značajnog porasta broja zasađenih stabala drveća u Velikoj Britaniji „mora da dođe brzo” ukoliko se ne ispune drugi ciljevi za smanjenje ugljenika, upozorili su vladini savetnici.

Odbor za klimatske promene (CCC) predlaže da se godišnje sadi 30.000 hektara šumske površine, više nego dvostruko više od novog drveća zasađenog prošle godine. >> Pročitaj celu vest na sajtu JUGpress.com <<

Rečeno je i da će to verovatno morati da se poveća na 50.000 hektara ukoliko ne budu postignuti drugi ciljevi smanjenja ugljenika.

Britanska vlada je saopštila da planira „ubrzano da uveća šumski omotač”.

Ona se obavezala na CCC-ov cilj da Velika Britanija smanji sve emisije gasova staklene bašte do 2050. godine – takozvana potpuna nula.

Odbor – sastavljen od stručnjaka za nauku, ekonomiju i poslovanje – izjavio je da to zahteva da se pošumljene površine povećaju sa 13 odsto zemljišta u Velikoj Britaniji na 17 odsto.

Dobrotvorna organizacija Vudlend Trast saopštila je da bi to bio ekvivalent oko 1,5 milijarde novih stabala i da bi buduće generacije bile „izneverene” slabijim kvalitetom vazduha i povećanjem „urbane vreline” ukoliko se ne ispune ciljevi odbora.

Andy Howard says Scottish officials tend to be in favour of planting, while in England the Forestry Commission is more cautiousKoliko još šumskih površina mora da se zasadi?

CCC je saopštio da je godišnje potrebno 30.000 hektara novih stabala drveća do 2050. godine.

To je ekvivalent prekrivanja više od 46.000 standardnih fudbalskih stadiona ili prostora od oko tri četvrtine veličine Ostrva Vajt svake godine.

Eva Kmietovic, tim lider Odbora za saobraćaj i poljoprivredu, rekla je: „Vlada mora da razvije strategiju postizanja cilja od 30.000 hektara i to mora da se desi brzo.”

Međutim, CCC je saopštio da sađenje drveća možda mora još više da se uveća – na 50.000 hektara godišnje i više nego tri puta više od količine šumskih površina zasađene 2018-19 – ukoliko drugi sektori privrede, uključujući industriju i saobraćaj, dovoljno ne smanje emisije.

Kmietovic je dodala: „Treba vremena da drveće naraste i upije ugljenik. Ima mnogo troškova unapred kad se sadi drveće.”

„Vlada mora da uključi farmere u sve to.”

CCC je rekao da nije razradio koja je to tačka kad sađenje drveća mora da se podigne na 50.000 hektara godišnje, ali da će „to zavisiti od svega što se dešava u privredi.”

Brojke pokazuju da je između aprila 2018. i marta 2019. godine zasađeno skoro 13.400 hektara, od čega je ogromna većina – 11.210 hektara – bila u Škotskoj.

Engleska je zasadila oko 1.420 hektara, Vels 520, a Severna Irska 240.

Iako se sađenje povećalo u prethodne četiri godine, poslednji put kad je Velika Britanija zasadila 30.000 hektara drveća u jednoj godini bilo je 1989. godine, kad je drvna industrija pokrenula inicijativu za povećanje drvnih zaliha zemlje.

Šta se čini da se podstakne novo sađenje?Prvo drveće zasađeno je na lokaciji Dodington Nort Mur u martu 2018. godine

Zemljoposednici u Engleskoj mogu da se prijave za pomoć do 6.800 funti po hektaru zemlje za projekte sađenja, a najavljen je i drugi program koji dodeljuje 10 miliona funti za 130.000 „urbanih drveća” u mestima i gradovima.

Endi Hauard, vlasnik kompanije koja pronalazi mesta za nove šumske površine, ustanovio je da je lakše dobiti dozvolu u Škotskoj nego u Engleskoj.

Ovaj 47-godišnjak rekao je da je, da bi projekat u Škotskoj bio odobren, bilo potrebno 10 meseci, dok je slična inicijativa za sađenje 600.000 novog drveća u Dodingtonu, u Nortamberlendu, bila „krajnje mučna” i trebalo je dve godine da bude odobrena.

„Često postoji veliki otpor Komisije za šumarstvo zbog vizuelnog uticaja šumskih površina na pejzaž”, rekao je on.

Lokacija Dodington Nort Mur, blizu Vulera, koristiće se za staze za mauntin bajkove i obrazovanje, kao i za drvnu građu.

Hauard je rekao je da je pošumljeno zemljište „bezbedna investicija koja raste”, za koju je potrebno oko 20 godina da se povrati kad se drveće poseče, stabla prodaju i posade zamene.

Stjuart Gudol, generalni direktor Konfora – koji predstavlja sektor šumarstva i pilana širom Velike Britanije – rekao je da odgovor na prijave za sađenje može da se „vuče” godinama.

Ministarstvo za životnu sredinu, hranu i ruralne poslove (Defra) saopštilo je da je minimalna veličina lokacije za sađenje smanjena sa 30 hektara na 10 da bi podstakla ljude sa manjim zemljištima na inicijativu. Program je otvoren za prijave tokom čitave godine.

Postoje različiti programi za zemljišta u Škotskoj, Velsu i Severnoj Irskoj.

Na Balkanu se najbrže zagreva Ljubljana, pa BeogradVolonterski pristup u sađenju drveća nije dao rezultat u Velikoj BritanijiKoliko je drveća zasađeno?

Sa sredstvima vlade u Engleskoj je posađeno oko 15 miliona drveća između 2010. i 2018. godine – ali stopa može veoma da varira i mnogi urbani krajevi nisu dobili nijedno.

Više od četvrtine posađeno je samo u pet oblasti – Nortamberlend, Stratford na Ejvonu, Eden, Karlajl i Kaunti Daram.

Havering je bio jedini londonski kvart sa novim drvećem koje je finansirala vlada, sa 19.100 stabala posađenih između 2010. i 2018. godine.

Defra je saopštila da su mnoga mesta koja nisu dobila sredstva – uključujući Liverpul, Bristol, Krojdon i Lester – „gusto naseljene oblasti” kao što su gradovi ili manja mesta sa „malo zemljišta pogodnog za sađenje”.

Podaci o sađenju potiču iz Komisije sa šumarstvo i ne pokrivaju drveće koje su finansirale lokalne vlasti, ona koja su zamenila posečena ili ona koja su finansirana privatno.

U Velsu je u poslednje tri godine posađeno više od tri miliona drveća pod programima Glastir Vudlend Krijejšn i Plant!.

Podaci lokalnih vlasti nisu dostupni za Škotsku i Severnu Irsku.

Zašto saditi još drveća?

Stiv Marš iz Vudlend Trasta rekao je da drveće pomaže da se smanje zdravstveni problemi koje izaziva zagađenost vazduha i „urbana vrelina” – uključujući respiratorne bolesti.

„Drveća su pluća Zemlje, u našim mestima i gradovima osetićete razliku u kvalitetu vazduha ukoliko ne budemo sadili više”, rekao je on.

On je rekao i da je, iako se očekuje da će se kvalitet vazduha popraviti kako ljudi budu više prelazili na električna vozila, potrebno više drveća da bi se izborili sa urbanom vrelinom koja nastaje kad zgrade i beton upiju toplotu tokom dana a otpuste je tokom noći.

Doktorka Dženifer Alan, koja predaje ekološku politiku na Univerzitetu u Kardifu, rekla je: „Drveće služi kao tampon protiv oluja, održava kvalitet vode i štiti zemlju u poljoprivrednim oblastima.”

Ona je dodala da ona nisu „potpuno rešenje”.

Portparol Defre je rekao: „Od 2010. godine posadili smo preko 15 miliona drveća u Engleskoj i nedvosmisleno smo se obavezali tokom našeg dvadesetpetogodišnjeg Ekološkog plana da nastavimo da sadimo šumski omotač.”

On je dodao da će se ministarstvo konsultovati oko „engleske strategije sađenja drveća” koja će odrediti na koji način će se „ubrzano uzgajati šumski omotač”.

Aktuelni cilj škotske vlade je da do 2015. godine sadi 15.000 hektara drveća godišnje, a velška vlada je zacrtala sebi cilj sađenja 2.000 hektara svake godine od 2020. godine.

Zvaničnici u Severnoj Irskoj kažu da žele da uvećaju šumske oblasti zemlje sa 8 odsto na 12 odsto do sredine veka.

(Fotografije: BBC)

PodeliteClick to share on Facebook (Opens in new window)Kliknite ovdje za dijeljenje na Twitteru (Opens in new window)Kliknite za slanje emaila prijatelju (Opens in new window)Click to share on Skype (Opens in new window)

I ovo Vam može biti interesantno
Pogledaj vesti o: London

Nastavak na JUGpress.com...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta JUGpress.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta JUGpress.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.