Nerealan odnos cene struje i goriva

Izvor: Politika, 21.Jan.2009, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nerealan odnos cene struje i goriva

Politička nestabilnost i kriza poput poslednje, izazvane na relaciji Rusija–Ukrajina, zbog koje je veći deo Evrope bio ostao bez gasa, ponovo su pred Srbiju postavile pitanje energetske efikasnosti, nezavisnosti i bezbednosti. Ovo pitanje je utoliko važnije ako se zna da je projektovana zavisnost naše zemlje od uvoza gasa i nafte samo za ovu godinu na nivou od oko 42 odsto, što je bezmalo polovina ukupnih potreba.

Međutim, tolika uvozna zavisnost kao da nije prepreka za nedomaćinsko >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << trošenje energije koja se još jedino u Srbiji ne tretira kao roba, već ona, kako u razgovoru za „Politiku” kaže Vladan Karamarković, pomoćnik ministra za opštu energetiku, ima socijalnu dimenziju.

Prema njegovim rečima, ključna barijera u realizaciji programa povećanja energetske efikasnosti su nerealni pariteti cena energenata, a pre svih odnos cene električne energije i goriva. Uspostavljanjem pariteta cena energenata i energetskih usluga, na najbolji način će se poraditi na povećanju energetske efikasnosti, kategoričan je on.

Ministarstvo energetike je sprovelo brojne aktivnosti u cilju povećanja energetske efikasnosti kroz više velikih projekata, poput rehabilitacije lokalnog sistema grejanja u Srbiji koji se jednim delom kreditno finansiraju, a drugim pomažu bespovratnim budžetskim sredstvima.

Projektom su obuhvaćeni svi veći gradovi Srbije – Beograd, Niš, Zrenjanin, Kragujevac, Novi Sad, Čačak, Sombor. Cilj je da se Srbija približi zemljama poput Danske, Poljske ili Švedske gde je u zgradama priključenim na daljinski sistem grejanja specifična potrošnja toplote za dva do tri puta manja nego u Srbiji.

U Danskoj potrošnja iznosi 96 kilovat-sati po kvadratu, u Švedskoj, sa hladnijom i dužom grejnom sezonom, 120 kilovat-sati po kvadratu, dok u najnovijim zgradama s najnižim zahtevima za energijom ne prelaze 60 do 80 kilovat-sati po kvadratu!

Istovremeno, ističe Karamarković, srednja specifična potrošnja toplotne za grejanje i zagrevanje vode u stambenim i poslovnim zgradama u Srbiji iznosi oko 228 kilovat-sati po kvadratu.

Samo zamenom dve sijalice od po 100 vati odgovarajućom fluoroscentnom od po 20 vati postiže se ušteda u potrošnji struje od oko 700 gigavat sati. Imajući u vidu takav efekat, kaže Karamarković, ove sijalice mogle bi da se podele i besplatno uz odgovarajuću medijsku kampanju, jer je efekat vrlo veliki za Elektroprivredu Srbije. Nabavka sijalica košta oko 18 miliona evra. Na ovaj način bi se omogućio postepen prelazak na korišćenje samo ovih visokoefikasnih sijalica, što EU mora da uradi do 2012. godine, ističe Karamarković.

Pored osnivanja Fonda za energetsku efikasnost, Ministarstvo energetike i Agencija za energetsku efikasnost rade i na obezbeđivanju raznih poreskih i drugih olakšica za firme koje sprovode projekte u cilju unapređenja energetske efikasnosti. Postojao je predlog da svi oni koji bi želeli da za firme ili kuće uvezu solarne panele koji direktno zagrevaju vodu, dakle bez bojlera, budu oslobođeni plaćanja poreza, ali je to za sada stopirano.

Kao jedan od načina povećanja energetske efikasnosti, pomoćnik ministra navodi i korišćenje otpadne toplote iz energetskih postrojenja i proizvodnih procesa koje može da iznosi i do 20 odsto ukupnih toplotnih potreba proizvodnje.

Saglasno Zakonu o standardizaciji, potrebno je da sve opštine donesu propise s novim spoljnim projektnim temperaturama. Uloga države u povećanju energetske efikasnosti ogleda se i u stvaranju odgovarajućih pravnih okvira, zakona i podzakonske regulative i podsticajnih uslova za primenu brojnih tehničkih mera. Suština je, zaključuje Karamarković, u uvođenju obaveze gazdovanja energijom.

Jasna Petrović

[objavljeno: 22/01/2009]
Pogledaj vesti o: Rat u Ukrajini

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.