O SRPSKOJ ŽALBI U SLUČAJU GANIĆ U PONEDELJAK

Izvor: Kurir, 30.Jul.2010, 20:28   (ažurirano 02.Apr.2020.)

O SRPSKOJ ŽALBI U SLUČAJU GANIĆ U PONEDELJAK

BEOGRAD - Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu odlučiće u u ponedeljak da li će se žaliti na odluku Suda za ekstradicije u Londonu kojom je odbijen zahtev Srbije za izručenje bivšeg člana ratnog predsedništva BiH Ejupa Ganića

Zamenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić izjavio je Tanjugu da je u toku razmatranje presude londonskog Suda za ekstradicije i da će u ponedeljak sa britanskim tužiocima, koji zastupaju srpsku stranu tom slučaju, biti razmotrena >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << celishodnost podnošenja žalbe na tu odluku. Zamenik tužioca Vekarić je napomenuo da je tužilaštvo obavešteno da je bivši tužilac Tužilaštva BiH Filip Alkok, koji je u Sarajevu vodio istragu u "predmetu Dobrovoljačka", a u ekstradicionom sudu u Londonu bio krunski svedok Ganićeve odbrane, kompletan "predmet Ganić" odneo sa sobom u Englesku i timu odbrane otkrio identitet zaštićenog svedoka.

Vekarić je potvrdio da je MUP Republike Srpske (RS) podneo tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv Alkoka, i izrazio zabrinutost za tok postupka protiv Ganića, zbog tih dešavanja. Obrana Ganića je prema krivičnoj prijavi, zaštićenom svedoku čij ije identitet otkrio Alkok, iako je bio u zakonskoj obavezi da čuva identitet svedoka, nudila novac u zamenu za promenu iskaza što je on odbio i prijavio slučaj policiji RS.

Sud u Londonu u utorak je odbio zahtev srpskih vlasti za ekstradiciju Ganića, jer je ocenio da je proces pokrenut iz političkih razloga i Ganića pustio na slobodu posle višemesečnog kućnog pritvora. Na zahtev tužilaštva za ratne zločine, Viši sud u Beogradu pokrenuo je u decembru 2008. istragu protiv Ganića zbog osnovane sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica Jugoslovenske narodne armije (JNA) iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici u maju 1992.

Prema podacima Centra javne bezbednosti Istočnog Sarajeva, u Dobrovoljačkoj ulii su u maju 1992. ubijena 42, a ranjena 73 pripadnika JNA, dok je zarobljeno njih 215.

Nastavak na Kurir...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Kurir. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Kurir. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.