Berze između minusa i plusa

Izvor: RTS, 12.Avg.2011, 13:12   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Berze između minusa i plusa

Finansijska tržišta u Evropi jutros beleže pad, nakon sinoćnjeg porasta. Investitori u Njujorku su odahnuli, najvažniji indeksi akcija bili su u porastu. U Aziji su berze završile poslovanje u plusu.

Loše vesti sa evropskih berzi. Glavni indeksi u Frankfurtu, Parizu, Londonu, Madridu od jutros su u minusu. Do toga je došlo i pored različitih mera na ponovnom uspostavljanju reda na tržištima.
>> Pročitaj celu vest na sajtu RTS <<
Ruske rezerve deviza i zlata su na kraju prošle nedelje dostigle 537,7 milijardi dolara, što je njihov najviši nivo od početka globalne finansijske krize u oktobru 2008. godine.

Analitičari ističu da je takav bilans posledica značajnog rasta cene zlata na globalnom tržištu, zbog neizvesnosti oko dužničkih problema evrozone i Sjedinjenih Država, ali i zbog intervencija ruske centralne banke.

Guverner francuske centralne banke ipak umiruje investitore rečima da nedavne oscilacije na tamošnjem tržištu nisu uticale na finansijsku pouzdanost banaka i sposobnost da se suprotstave rizicima.

Ipak, prema poslednjim podacima, francuska privreda je u drugom kvartalu 2011. godine ostvarila nultu stopu rasta.

"Nisam zabrinut, uveren sam u snagu francuske ekonomije jer su bazični pokazatelji snažni. Privreda je razgranata, a bankarski sistem jedan od najotpornijih na svetu. Bilo je špekulacija u vezi sa našim bankama, ali su to glasine", rekao je Fransoa Baroan, ministar finansija Francuske.

Četiri evropske zemlje, Francuska, Italija, Španija i Belgija zabranile su prodaju kratkoročnih deonica banaka i drugih finansijskih kompanija. Takva prodaja nastaje kada trgovci profitiraju od klađenja na pad vrednosti deonica.

Do zabrane je došlo posle naizmenično velikih dobitaka i gubitaka proteklih dana na bankarskom tržištu, posebno u Francuskoj. Najteže je bila pogođena banka Sosijete Ženeral.

Finansijska tržišta u Aziji su u plusu, što je reakcija na pozitivne vesti iz Amerike.

Analitičar Fil Smit kaže da američka ekonomija čini oko 30 odsto globalne privrede i da SAD veoma važno izvozno tržište za azijske zemlje, pa će azijska tržišta biti pogođena.

"Trenutno ipak beležimo rast u istom iznosu kao i na Volstritu. Problem može predstavljati Evropa i dužnički problemi članica evrozone", rekao je Fil Smit.

Na berzi u Njujorku zabeležen je znatan porast indeksa, što se tumači kao znak da se američka privreda, i pored različitih upozorenja, ne kreće ka recesiji. Pokazatelj Dau Džons bio je u plusu za gotovo četiri procenta. 

"Nervoze i straha nema. Obim trgovine polako se vraća u normalu. I to je dobar znak jer znači da ljudi nisu više ne strepe", kaže Kenet Polkari, berzanski trgovac za kompaniju IKAP.

Američki predsednik Barak Obama, govoreći u jednoj fabrici u Mičigenu, obećao je nove predloge radi podsticanja američkog privrednog rasta i otvaranja radnih mesta. Dodao je i da Kongres mora da završi posao na pripremi plana o smanjenju velikog budžetskog deficita.

"Ono što možemo da kontrolišemo, jeste odgovor na postojeće ekonomske izazove, ono što se događa u Vašingtonu. Nažalost, proteklih meseci bili smo svedoci najgore moguće međupartijske borbe, što je podrilo poverenje javnosti i omelo naše napore da preduzmemo korake, tako neophodne za američku ekonomiju", rekao je američki predsednik Barak Obama.
Pogledaj vesti o: London

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.