Izvor: Politika, 29.Okt.2012, 16:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Treći talas prekomponovanja lokalne vlasti
Na lokalnim nivoima postoji jedan deo plena koji osvajači vlasti žele da uzmu i podele svojim aktivistima, kaže Vladimir Goati
Neka se spreme Užice, Leskovac, Požarevac, Sombor, Kikinda, Knjaževac, Šabac, Prijepolje, Kuršumlija, Knić, možda i Zaječar, a svakako i još neki gradovi i opštine. Premijer Ivica Dačić naveo ih je kao sredine koje su na sastanku trojice glavnih lidera vladajuće >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << koalicije „definisane” kao one u kojima bi u narednih mesec dana trebalo da dođe do promene vlasti. Onakve kakvu je doživeo Novi Sad prošlog meseca, ali i brojni drugi gradovi i opštine prethodnih godina.
Objašnjenje je isto kao u svim prethodnim slučajevima – lakše će biti građanima ako njihova lokalna vlast korespondira sa republičkom. Politički analitičari, međutim, ne misle da je interes građana glavni motiv partija na vlasti na republičkom nivou da insistiraju na „prekomponovanju“ lokalnih vlasti. Više je, naime, reč o sinekurama i uhlebljivanju partijskih kadrova.
„Na lokalnim nivoima postoji jedan deo plena koji osvajači (oni koji sada vladaju, kao i oni koji su pre njih vladali) žele da uzmu i podele svojim aktivistima, ’vernicima’, članovima. Srbija je stravično siromašna zemlja, ali, relativno gledano, imamo mnogo plena koji donosi pobeda na izborima, bilo lokalnim, bilo republičkim i pokrajinskim, zato što postoje institucije koje se dele isto veče po zatvaranju birališta”, ističe profesor Vladimir Goati za „Politiku”.
Iskusniji i oprezniji političari na lokalu posle izbora 6. maja čekali su najduže što su mogli rasplet pregovora o formiranju republičke vlade. Ostali su požurili da se po dotadašnjoj matrici DS–SPS gde god je to moguće dogovore o lokalnoj vlasti, očekujući da će to biti osovina i nove vlade u Beogradu. Zbog toga, čim se videlo da su demokrate ovog puta „izvisile” i da su naprednjaci „zgrabili” socijaliste, bilo je jasno da će uslediti novi talas takozvanog prekomponovanja lokalnih vlasti. Treći od 2008. godine.
Prvi je, podsetimo, usledio zbog sličnog preokreta u pregovorima na republičkom nivou posle izbora 2008. (tada su „izvisili” radikali i DSS), pa se do kraja te godine Srbijom širio talas upodobljavanja lokalnih vlasti sa republičkom čija su okosnica bili DS i SPS. Sledeći sličan talas mediji su zabeležili 2010. godine, posle ocene Ustavnog suda da su blanko ostavke neustavne, odnosno da mandati pripadaju odbornicima a ne strankama koje su ih kandidovale.
Sada sledi novo „preslikavanje” republičke koalicije na lokalni nivo „gde god je to matematički moguće”. Kada je krajem avgusta Aleksandar Vučić prvi put upozorio koalicione partnere u Vladi Srbije da naprednjaci neće još dugo čekati na promenu vlasti u Novom Sadu, Leskovcu, Zaječaru... Đorđe Vukadinović, urednik „Nove srpske političke misli”, prokomentarisao je za naš list da je želja naprednjaka razumljiva jer za aparat jedne političke stranke, odnosno za članstvo i aktiviste, najatraktivniji upravo lokal. Kako je naveo, na republičkom nivou nema tako mnogo ponuđenih radnih mesta a i medijska pažnja i kontrola su mnogo veće.
Goati naglašava da na subnacionalnom nivou (pokrajinskom, gradskom, opštinskom) postoje velike pare – i to ne samo kod nas. Kako navodi, do 2000. godine, znači pre nego što je počeo jedan globalni proces regionalizacije na Zapadu, u većini zemalja je bilo vrlo malo para na lokalnom nivou. Partije za njega nisu bile posebno zainteresovane, njihova pažnja je bila gotovo potpuno skoncentrisana na nacionalni nivo.
„Čim su pare došle i na subnacionalni nivo, partije se (pošto imaju ugrađen jedan apsolutni osećaj za vlast, odnosno za pare i za moć) kao suncokreti okreću lokalnom nivou. Zato se sada vode neuporedivo žustrije borbe oko toga nego pre 15 ili više godina”, ističe Goati.
Naravno, razmeštanje partijskih kadrova i aktivista na lokalne funkcije važno je, kako se to kaže, za razvoj stranačke infrastrukture. Zapravo, to znači, kako navodi Goati, da partije moraju da obezbede ljude koji će raditi za njih i za sledeće izbore i po mogućnosti vezati ih za državni budžet.
Ali, ni to nije uvek korisno. Saša Paunović, predsednik opštine Paraćin, koji je i na čelu Stalne konferencije gradova i opština, krajem jula za list „Danas” je primetio: „Iako je to legitimna stvar, mislim da nije korisna. Na primer, Demokratska stranka, čiji sam funkcioner, to je činila u prošlom mandatu, pa je izgubila izbore. Građani odlično pamte neuspešne ili nepotrebne promene lokalnih koalicija.”
I dobro je što svi na kraju gube, kaže na to Goati. Reč je o demokratiji, o kružnom toku koji omogućuje da stalno dolazi do smene vlasti.
Biljana Baković
objavljeno: 29.10.2012.
Pogledaj vesti o: Leskovac, Ivica Dačić










