Izvor: B92, 22.Sep.2011, 13:30 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Palestina: Put do priznavanja u UN
Nastojanje Palestinaca da stvore državu, koja bi bila punopravni član Ujedinjenih nacija (UN), traje više decenija.
Do Prvog svetskog rata, prostor današnjeg Izraela i Palestinske Autonomije bile su u sastavu Osmanskog carstva. Palestina je stvorena kao britanska mandatna teritorija. Hronologija "palestinskog pitanja" podseća na najvažnije događaje na spornim teritorijama između reke Jordan i Sredozemnog mora.
-1947. godine - Generalna skupština Ujedinjenih nacija je >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << odlučila da se teritorija istorijske Palestine podeli između Jevreja (oko trećina stanovništva i oko 55% teritorije) i Arapa (dve trećine stanovništva i oko 45% odsto teritorije). Jerusalim je definisan kao područje pod direktnom nadležnošću UN. Palestinci su odbili takvu podelu.
-14. maja 1948. - Proglašena država Izrael. Sledećeg jutra je usledio napad arapskih trupa. Posledica je bila izbeglištvo oko 750.000 Palestinaca i proterivanje gotovo istovetnog broja Jevreja iz arapskih država. Izrael je preuzeo kontrolu nad blizu 80 odsto teritorije Palestine.
-1958. - Pokret za oslobođenje Palestine Al-Fatah (فتح) osnovan je u Kuvajtu. Među osnivačima posebno se isticao Jaser Arafat.
-1964. - Održan Prvi palestinski nacionalni kongres, na njemu je osnovan Palestinski oslobodilački pokret (PLO).
- jun 1967. - Vođen Šestodnevni rat u kojem je Izrael okupirao Zapadnu obalu reke Jordan (do tada Jordan), Golansku visoravan (Sirija), Sinajsko poluostrvo (Egipat), Gazu (Egipat, ranije Palestina) i Istočni Jerusalim (Jordan).
-1968 -1970. - Ograničeni pogranični rat između Egipta i Izraela, cilj Egipta je bio da povrati Sinajsko poluostrvo.
- oktobra 1973. - Jomkipurski rat. Napad Egipta i Sirije na Izrael. Izrael se povukao na liniju razdvajanja iz 1967. na Golanu.
- 17. septembra 1978. - Egipatski predsednik Anvar el-Sadat i izraelski premijer Menahem Begin potpisali sporazume iz Kemp Dejvida, posle 13 dana tajnih pregovora u toj vojnoj bazi u SAD
- 26. marta 1979. - Sadat i Begin potpisali su mirovni sporazum dve zemlje nakon tridesetogodišnjeg sukoba, čime su realizovani dogovori iz Kemp Dejvida.
- 25. april 1982. - Poslednji izraelski vojnici se povukli sa Sinaja, čime je okončano petnaestogodišnje zaposedanje tog poluostrva.
-1988. - Posle mirne palestinske pobune, intifade, proglašena je nezavisna država Palestina, koju je do sada, u nekoj formi, priznalo 126 zemalja.
- Protesti u kojima je bilo žrtava na obe strane okončani su tek 1993. sporazumom postignutim u Oslu (13. septembar 1993.), kojim je PLO priznat kao predstavnik Palestinaca, a PLO je prihvatio pravo na postojanje Izraela. Sporazumom između Izraela i Palestinaca potpisanim u Vašingtonu, dogovoreno stvaranje Palestinske autonomije na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze (realizacija Sporazuma iz Osla).
- septembra 1995. - Sporazumom poznatim kao Oslo 2 Zapadna obala je podeljena na četiri zone.
- 2000. - Počela druga intifada, protesti se pretvorili u sukobe u nekoliko gradova - Nazaretu, Ramali, Dženinu i Gazi.
- 2007 – Sukob među Palestincima - radikalni Hamas je preuzeo kontrolu u Pojasu Gaze, a Fatah na Zapadnoj obali.
- decembra 2008. - januara 2009. - Bombardovanje Gaze koje je počelo pošto je izraelska vojska u okviru Operacije „Liveno olovo” odgovorila na neprekidno lansiranje palestinskih raketa na južni deo njene teritorije iz pojasa Gaze.
- leto 2011. - Više južnoameričkih država u kratkom periodu priznaje Palestinsku Autonomiju kao potpuno samostalnu državu.
- septembar 2011. - Zahtev da Palestina postane punopravni član UN stigao pred Generalnu skupštinu svetske organizacije.
Hronologija palestinskog pitanja
Izvor: Nezavisne Novine, 22.Sep.2011
BEOGRAD- Nastojanje Palestinaca za stvaranje države koja bi bila punopravni član UN, ima višedecenijsku istoriju. Do Prvog svjetskog rata prostor današnjeg Izraela i palestinske teritorije bile su u sastavu Turske, a potom je obrazovana Palestina kao britanska mandatna teritorija.







