Deo Telekoma za dugove i kamate

Izvor: Politika, 29.Nov.2010, 23:42   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Deo Telekoma za dugove i kamate

S vladom dogovoreno malo povećanje nekih poreza, uključujući i dodatne akcize na cigarete, ali i ograničenja potrošnje pojedinih ministarstava

Plate i penzije biće u januaru odmrznute, ali onoliko koliko to prihodi u budžetu budu dozvoljavali. Sa druge strane, postojaće čvrsta ograničenja diskrecione potrošnje ministarstava kao što su nabavke robe i usluga i programi kreditne podrške privredi i stanovništvu, dok će izdaci za subvencije biti nominalno zamrznuti na >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << ovogodišnjem nivou. Ukratko, ovo su najvažniji elementi dogovora Vlade Srbije i MMF-a postignutog u okviru šeste runde pregovora. Posle odlaska Alberta Jegera, šefa misije, iz Srbije razgovori su nastavljeni telefonom i elektronskom poštom, a pregovorima je rukovodio Bogdan Lisovolik, šef beogradske kancelarije MMF-a. Pismeno odgovarajući na pitanja „Politike”, Lisovolik ističe da produžetak pregovora za tri nedelje ne treba nikoga da iznenađuje, jer „u svakoj koalicionoj vladi razgovori o budžetu podrazumevaju i neka komplikovana prilagođavanja”. Ovoga puta pregovarači su tražili najbezbolniji način da se minus u državnoj kasi za sledeću godinu ograniči na 140 milijardi dinara, odnosno 4,1 odsto.

– Dogovoreno je aktivno upravljanje tokovima budžetskih sredstava, uključujući i deo prihoda od prodaje „Telekoma”, kako bi se smanjili rashodi države po osnovu kamata. Takođe, postignut je i dogovor o nekoliko mera za povećanje prihoda u državnoj kasi. Konkretno, dividenda od „Telekoma” za 2010. godinu takođe će biti na raspolaganju vladi, uprkos tome što se prodaja kompanije očekuje u 2011. godini. Biće i malih povećanja nekih poreza, uključujući i dodatne akcize na cigarete.

Kako ste odlučili da ograničite rast plata i penzija u januaru, s obzirom na to da je u petoj rundi pregovora dogovoreno da će rast biti onoliki koliko bude iznosila inflacija u drugoj polovini ove godine?

Ključni cilj bio je da se dostigne minus u budžetu od 4,1 odsto koji će obezbediti da se više novca potroši na najugroženije grupe stanovništva. Imajući u vidu ova ograničenja, precizni parametri za odmrzavanje plata i penzija takođe su zavisili od toga u kojoj meri će se štedeti u svim drugim oblastima.

Koliko je teško srpskim vlastima, posebno ministru Mlađanu Dinkiću, bilo da prihvate delimično odmrzavanje plata i penzija i zamrzavanje subvencija?

Kao što je tipično u ovakvim situacijama, pregovori nisu bili laki ni za koga. Ono što je važno jeste to da konačno postoji dogovor vlade oko ključnih ciljeva u skladu sa glavnim ciljevima programa.

Ekonomski stručnjaci su za „Politiku” izračunali da bi puna indeksacija, odnosno povećanje plata i penzija za oko pet odsto u januaru povećalo budžetske rashode za oko 20 milijardi dinara. Šta pokazuje vaša računica?

Čini se da ste u pravu – povećanje penzija i plata u javnom sektoru za samo jedan procenat povećava budžetsku potrošnju za više od sedam milijardi dinara.

Mislite li sada da je MMF pogrešio kada je tokom prethodne runde pregovora dozvolio vanredno januarsko odmrzavanje?

Lako je to sada reći. Ali ako se prisetite avgustovske runde pregovora, setićete se i da je bilo značajnih pritisaka za odmrzavanjem plata i penzija čak i pre toga. Zajedno sa srpskim vlastima tragali smo za izbalansiranim rešenjem. S obzirom na nedavni inflatorni udar, čekanje na odmrzavanje u aprilu bilo bi još manje održivo sa socijalnog i političkog gledišta nego što se to činilo u avgustu.

Rast cena je sve iznenadio. I vladu i Narodnu banku, ali i MMF. Da li ste zabrinuti kako će se kretati inflacija u sledećoj godini?

Rast cena je zaista bio iznenađujuć i mora se shvatiti ozbiljno. Istovremeno, mi smo uvereni da NBS ima potrebne instrumente i da će nastaviti da primenjuje odgovarajuću politiku kako bi se inflacija vratila u ciljane okvire u drugoj polovini naredne godine. U tom kontekstu, značajno je da se budžet za 2011. godinu usvoji i primenjuje u skladu sa dogovorenim okvirom, jer bi se time značajno podržali napori da se dostigne ciljana inflacija, kroz razumno vođenje politike javne potrošnje.

Kako inflacija može da pomogne Ministarstvu finansija na prihodnoj strani budžeta?

Zaista, inflacija bi trebalo da doprinese povećanju prihoda. Ali, rast cena, sam po sebi, očigledno nije dobra vest za privredu i treba se suprotstaviti tome.

Koliko je teška bila šesta runda pregovora? Da li je Misija kao „toplu dobrodošlicu” doživela to što je na početku razgovora Vlada Srbije odlučila da zakon o penzijama povuče iz parlamenta?

Razumemo da je to učinjeno pod velikim pritiskom sindikata. Uglavnom, dogovoreno je da se naprave samo dve dodatne izmene. Da se zaštite najugroženiji penzioneri kroz prihvatanje da minimalna penzija bude 27 odsto prosečne zarade. Takođe, u periodu 2011. do 2013. godine neće se povećavati granica za odlazak žena u penziju niti će se u tom periodu smanjivati procenat uvećanja staža osiguranja za žene, što je odlaganje od dve godine u odnosu na ono što je ranije dogovoreno. Kao što smo ranije već isticali, verujemo da su ta prilagođavanja samo umereni korak u pravom smeru – apsolutni minimum koji daje šansu, ali ne i garanciju da se izbegnu drastičnije reforme penzionog sistema u vrlo bliskoj budućnosti.

Verujete li da će Vlada Srbije primenjivati Zakon o budžetskom sistemu? Posebno ono pravilo koje se odnosi na javne investicije, po kome bi one trebalo da dostignu četiri odsto bruto domaćeg proizvoda u narednoj predizbornoj godini?

Iskreno verujemo da hoće, s obzirom na to da smo zajedno uložili veliki napor u poslednjih nekoliko nedelja da se postigne ključni cilj Zakona o budžetu sistema po kome minus u državnoj kasi iznosi  4,1 odsto BDP-a.

Kad je reč o javnim investicijama, nivo od četiri odsto nije istinski obavezujuć. To je prag koji, ako je prevaziđen, dodatno omogućava veći fiskalni deficit. I dok mi smatramo da je povećanje kapitalnih ulaganja do ovog nivoa uglavnom poželjno, važan je i kvalitet investicionih projekata koje ćete nastaviti da finansirate dogodine.

Anica Nikolić

objavljeno: 30.11.2010.
Pogledaj vesti o: Prodaja Telekoma

Nastavak na Politika...



Povezane vesti

Pare od Telekoma za dugove i kamate

Izvor: B92, 30.Nov.2010, 02:30

Beograd -- Deo prihoda od prodaje Telekoma Srbije će iskorisitit kako bi se smanjili rashodi države po osnovu kamata, kaže Bogdan Lisovolik, predstavnik MMF-a u Srbiji...On navodi da je postignut dogovor o nekoliko mera za povećanje prihoda u državnoj kasi. .."Konkretno, dividenda od Telekoma za...

Nastavak na B92...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.