Izvor: Blic, 17.Apr.2004, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ne prete nam ratovi, već terorizam

Ne prete nam ratovi, već terorizam

Reforma vojske je kao tvrdo kuvano jaje. Morate sačekati određeno vreme da bi jaje bilo tvrdo kuvano, u suprotnom, biće rovito. Trebaće nam bar šest meseci, možda i cela godina da dobijemo neke rezultate u reformi vojske. Hoćemo da vojska bude manja, efikasnija, bolje opremljena i bolje plaćena. Peti element o kome mora da se vodi računa jeste socijalni element, a on podrazumeva vođenje računa o onim ljudima koji će biti višak u >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << oružanim snagama bilo zato što se menja strategija ili što su ispunili uslove za penziju - kaže u intervjuu za 'Blic' Prvoslav Davinić, novi ministar odbrane državne zajednice SCG.

- Sadašnja VSCG je glomazna. Ovakvu jednu mašineriju kakva je VSCG a koja je pravljena za neke totalno drugačije uslove, finansijski ne možemo da izdržavamo. Kada bi smo i mogli, to bi bilo bacanje para, jer nije primerena našim sadašnjim potrebama. Govorite o našoj strategiji odbrane koja još nije usvojena?

- Najbitnije je usvojiti tu strategiju u parlamentu SCG. Strategiju mora da odobri državna zajednica da bi imali osnovu za pristupanje promenama u vojsci. Koliko je našoj zemlji potrebno vojske?

- To je teško reći. Sada imamo između 70.000 i 80.000 pripadnika oružanih snaga. U strategiji odbrane identifikovali smo terorizam kao najveću pretnju našoj bezbednosti. To više nisu ni svetski ratovi, ni regionalni konflikti, jer je mogućnost njihovog izbijanja svedena na minimum, već terorizam, kako međunarodni, koji udara na interese SAD i drugih zapadnih zemalja, tako i lokalni - na Kosmetu i na jugu Srbije. Generalštab VSCG treba da utvrdi kakve nam oružane snage u skladu sa tim trebaju i koje naoružanje. U borbi protiv terorizma ne možete da upotrebite topove, pa to znači i da na tome ne treba insistirati u modernizaciji. Za borbu protiv terorizma, recimo, potrebni su nam helikopteri velike vatrene moći i transporteri. Mora da se utvrdi i novi raspored garnizona odnosno kasarni. Nema potrebe da kasarne držimo u svakom mestu, već da se rasporede strateški u nekoliko regiona naše zemlje. Sa druge strane, to zahteva mogućnost da se te trupe brzo transportuju. To je ono što će se uraditi u narednih šest meseci, možda i godinu dana.

Kako ocenjujete dosadašnji rad Ministarstva i vašeg prethodnika Borisa Tadića?

- Ono što je do sada urađeno, kako je to i Tadić rekao, predstavlja sve ono za šta nisu bile potrebne velike pare. Sada su za ove stvari potrebne velike pare. Više od 10 godina smo stagnirali i ništa se nije radilo ni na polju reforme vojske ni na polju modernizacije. Sada smo došli u situaciju da sve mora da se uradi odjednom, slikovito rečeno - kuća se ruši, nije samo do toga da se fasada ofarba, treba uraditi i krov i instalacije, a nema sredstava. Gde naći novac?

- To je glavni problem. Sredstava nema dovoljno iz budžeta, jer naša ekonomija nije uspela da ostvari očekivani tempo razvoja. U takvoj situaciji zbog veličine potreba za modernizaciju vojske moramo da se oslonimo na vanbudžetska sredstva. Na poslednjem sastanku VSO doneta je odluka o formiranju Fonda koji bi finansirao potrebe vojske u narednih sedam godina. Vojska raspolaže ogromnim materijalnim resursima koji su ranije u određenoj meri korišćeni neefikasno. Sva ta sredstva vojske bila bi stavljena u Fond pod striktnim nadzorom stranih konsultantskih firmi jer se radi o imovini koja se procenjuje na pet milijardi dolara. Nije ideja da se rasproda imovina vojske već da se ona koncentriše i oplođuje i da se iz tih sredstava u narednom periodu finansiraju njene potrebe. Samo deo koji nema trajnu vrednost će se prodati, ali zadržaćemo poljoprivredna dobra, hotele i druge objekte koji mogu da se koriste u komercijalne svrhe. Članstvo SCG u Partnerstvu za mir izgleda daleko nakon tvrdnji parlamentaraca NATO da su male mogućnosti da naša zemlja postane članica u junu na samitu u Istanbulu. Ponovo je kao osnovni uslov istaknut zahtev za izručenjem Ratka Mladića u Hag. Kako ćete utvrditi da li je Mladić u zemlji i kako ćete ubediti međunarodnu zajednicu da nije u SCG, ako se tako ispostavi?

- Mladić kao uslov nikada nije ni skidan sa dnevnog reda. Obavezna saradnja sa Hagom jeste obaveza koju je SCG preuzela članstvom u UN. Mora se razjasniti da li je on u zemlji ili nije. Teško je dokazivati da nešto ne postoji. Ako je tu, treba izvršiti međunarodne obaveze, a ako nije, to treba dokazati na konkretan način. To je, ipak, u nadležnosti nekih drugih organa više nego u domenu vojske. Želimo da uđemo u Partnerstvo za mir, ali i ako nam u junu ne upute poziv za ulazak, neće se ništa loše desiti jer će saradnja koju imamo sa NATO i snagama Kfora biti nastavljena. Međutim, spekuliše se da VSCG čuva Mladića?

- Takve spekulacije su postojale. Tadić je rekao da takve spekulacije ne stoje, ali je i rečeno da je do 2001. ili 2002. godine on bio viđan ovde, ali da nakon toga nije viđan u Srbiji. Da li ulazak u Partnerstvo znači i povratak vojske na Kosovo?

- Nedavni teroristički akti sa elementima etničkog čišćenja koji su se dogodili na Kosovu bili su veliki izazov za našu zemlju, ali smo pokazali da odgovorno reagujemo i u kriznim situacijama. Kumanovski sporazum podrazumeva povratak 999 pripadnika VSCG sa lakim naoružanjem na Kosmet koji bi obezbeđivali kulturne i verske objekte i slično. Oni ne bi mogli da zaštite tamošnje srpsko stanovništvo u okruženju koje nije prijateljski nastrojeno. Lično smatram da bi za SCG bilo značajnije da, kada postanemo članovi Partnerstva za mir, naše trupe na Kosovo dođu u okviru jedinica Kfora. Onda ne bi predstavljali neku izdvojenu vojnu grupaciju, već deo međunarodnih snaga koje učestvuju u održavanju reda i mira na tim prostorima. Da li ćete obnoviti zahtev za posetu Vašingtonu u koju je prvobitno trebalo da ide Tadić?

- Saradnja sa SAD i NATO je dobra. Posete između ministara uvek su korisne, ali mislim da se ti kontakti mogu nastaviti i preko vojnih atašea. Institucije država sarađuju, a pojedinci samo daju lični pečat toj saradnji, ali nisu presudni. Novi ministar mora prvo da zagreje stolicu pre nego što krene u svet. Koliko će trajati vojni rok?

- Vojska mora da bude profesionalizovana, a da se postepeno ukida regrutni sistem. Međutim, brzina toga je u nadležnosti Generalštaba koji procenjuje nivo borbene sposobnosti. Znam da svaka klasa redovnih vojnika iščekuje skraćenje vojnog roka, ali ne možete preko noći ukinuti služenje vojnog roka a da nemate zamenu. Nikola M. Jovanović

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.