Meksiko slavi revoluciju i u Srbiji

Izvor: Vesti-online.com, 12.Mar.2010, 02:19   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Meksiko slavi revoluciju i u Srbiji

Povodom 200 godina nezavisnosti Meksika i 100 godina revolucije, u beogradskoj biblioteci "Petar Kočić“ će 16. marta u 19h biti otvorena izložba "Amates de Mexico“ (Papir amate), koju će otvoriti njena ekselencija Mercedes Ruiz Zapata, meksička ambasadorka u Srbiji. Učenici muzičke škole "Josip Slavenski“ izvešće tom prilikom nekoliko meksičkih kompozicija, a biće prikazan i film "Meksičke priče“ Miroslava Simovića.

Starosedeoci Mezoameričke visoravni >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << proizvodili su papir ranije nego Evropljani i to od kore različitih vrsta stabala iz porodice duda, poznate pod zajedničkim nazivom amate.

Već u 105. godini p.n.e. papir se proizvodio u Kini, njegovo korišćenje je kasnije prošireno na Damask, a odatle u Evropu.

Amatl je reč na nauatl jeziku kojom su indiosi označavali papir dobijen udaranjem kore amatea kamenom dok se ne dobije masa kojoj je dodavana lepljiva smeša dobijena iz lukovice nekih vrsta orhideje, zatim su pravljeni listovi koji su se sušili na suncu i, po sušenju, bili spremni za upotrebu.

Pre dolaska Španaca, papir amate se proizvodio u velikim količinama i bio je veoma cenjen. Korišćen je za izradu kodeksa u kojima su zapisivana naučna i religiozna znanja, istorijski i administrativni podaci toga vremena. Tradicionalno, ovaj papir se koristio za vračanja i rituale posvećene ozdravljenju ili za prizivanje obilnih kiša i dobre žetve.

Tokom kolonijalnog doba, ova vrsta papira je bila zabranjena i tradicija papira Meksika izgubila se gotovo do nestanka.

Zahvaljujući otomima iz San Pablito Pauatlana, urodjeničkog seoceta u gotovo nepristupačnoj oblasti na severnim planinama države Puebla, koje je tokom perioda španske kolonije služilo kao utočište indiosa, zanatska izrada papira je mogla da preživi do današnjih dana kao jedna od najlepših i najoriginalnijih tradicija američkog kontinenta i da upravo danas doživljava svoje zlatno doba u naivnom slikarstvu Meksika.

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.