Radnici Zastave u školskim klupama

Izvor: B92, 08.Mar.2011, 13:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Radnici Zastave u školskim klupama

Kragujevac -- Sredinom marta počinje dvogodišnja obuka za 880 otpuštenih radnika Zastave koji su se odlučili za prekvalifikaciju i potpunu promenu zanimanja.

Bez obzira za koje zanimanje su se prijavili, skoro svi su izrazili želju da nauče i engleski.

Inače, najveći broj radnika kragujevačke fabrike automobila, za koje nije bilo mesta u "Fijatu", ima završenu srednju školu, odnosno poseduje treći >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << ili četvrti stepen nekog zanimanja iz oblasti metalske struke. Reč je o mašinbravarima, metaloglodačima, limarima...

Među njima je mnogo onih koji kroz dvogodišnju obuku, koju je pripremila Nacionalna služba za zapošljavanje, žele da postanu mesari, pekari, kuvari, ali i – frizeri i pedikiri.

Bez obzira na to šta su odabrali u okviru programa doobuke i prekvalifikacije, koji obuhvata sticanje znanja iz čak 50 različitih oblasti, svi, reklo bi se, imaju jedan san – da nauče engleski.

"Od 880 prijavljenih, njih 856 se izjasnilo da želi da nauči neki strani jezik. Uglavnom je to engleski. Nije čudno kada mašinski inženjer ili diplomirani pravnik i ekonomista ima nameru da usavrši znanje jezika, ali je zaista interesantno, i svakako dobro, kada vidite da su i oni sa daleko nižim stepenom stručne spreme shvatili da bez znanja stranog jezika nema napretka u poslu", kaže Ljiljana Petrović, direktorka ovdašnje filijale Nacionalne službe za zapošljavanje.

Nadoknada sa „biroa rada” samo za školarce

Nadoknadu od 19.000 mesečno, tokom prve, odnosno 22.000 dinara tokom druge godine sprovođenja programa doobuke i prekvalifikacije dobijaće samo oni radnici „Zastave" koji su prihvatili da „sednu u klupe". Ostalih 80 od ukupno 960 „automobildžija" proglašenih tehnološkim viškom primaće oko 13.000 dinara.

Posle gašenja „Zastave", bez posla su, međutim, ostali i mašinski inženjeri, pravnici, ekonomisti, pa i hemičara sa fakultetskom diplomom. Šta se njima nudi u okviru programa sticanja novih znanja i veština?

"Među visokoobrazovanima koji su ostali bez posla najviše je mašinskih inženjera, njih 89, a šestoro ima i titulu magistra. Njima smo, osim jezika, ponudili čitav set specijalističkih informatičkih obuka. Reč je, pre svega, o kompjuterskim programima za mašinsko projektovanje, ali tu su i programi iz oblasti internet prezentacija, grafičke pripreme i rada sa fotografijama. Njihova obuka je najkompleksnija i zato će biti organizovana na Mašinskom fakultetu u Kragujevcu. Očekujem da će mnogi od njih dobiti posao kod nekog od „Fijatovih" kooperanata", ističe sagovornica.

Obuka će, podseća Petrovićeva, početi sredinom, odnosno krajem marta, i trajaće dve godine. U zavisnosti od stepena stručne spreme, nastava će se odvijati u kragujevačkim srednjim školama ili, kako je rečeno, na Mašinskom fakultetu. Raspodela zavisi od novoformiranog Tranzicionog centra u okviru nekadašnje „Zastave", koji je druga „karika" u pokušaju države da otpušteni radnici ne završe na ulici.

" Dosta su tražena zanimanja kompjuterskog autodijagnostičara, zavarivača, operatera na preciznim CNC mašinama. Žene su se, uglavnom, opredeljivale za nešto lakša zanimanja. Mnoge su odabrale obuku za kozmetičarske, frizerske i pedikirske poslove, a jedan broj njih će steći diplomu kuvara. Neki već imaju planove kako da pokrenu sopstveni biznis", objašnjava Petrovićeva.

Nekadašnji ekonomisti „Zastave" opredelili su se da usavrše znanja iz računovodstva, jedan broj pravnika želi da stekne diplomu iz oblasti bezbednosti i zaštite na redu, a hemičari su odabrali programe iz oblasti ekologije. Mnogi proizvodni radnici doneli su odluku da pređu u „građevince" i postanu parketari, moleri, keramičari...

"Bez obzira na to ko je šta odabrao, najvažnije je da će svako od njih, posle završene obuke, dobiti diplomu i sertifikat da je osposobljen za novo zanimanje. S tim dokumentom moći će da radi i negde u inostranstvu. Mnogi su me pitali da li tokom dvogodišnje obuke mogu da okončaju školovanje koje su nekad započeli, a nisu završili, odnosno da iz nižeg pređu u viši stepen obrazovanja. I to je moguće, s tim da će za dve godine morati da polože razliku u ispitima. Obuka nikom neće biti uskraćena, čak i ako jedno vreme ne pohađaju nastavu i ne dolaze na stručnu praksu, pod uslovom da je razlog opravdan", kaže Petrovićeva.
Pogledaj vesti o: Kragujevac

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.