Izvor: B92, 03.Apr.2014, 20:43 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Tajna koja će koštati Luksemburg
Luksemburg -- Luksemburg bi mogao izgubiti 15 milijardi aktiva i do 2.000 radnih mesta uvođenjem automatske razmene podataka, ocenio je statistički zavod Statek.
"Usled uvođenja automatske razmene podataka, oko 15 milijardi aktiva moglo bi da bude povučeno, što je pet odsto od ukupnih aktiva u Luksemburgu", navodi se u saopštenju.
Zbog uvođenja ove direktive, nekoliko hiljada zaposlenih u finasijskom sektoru Luksemburga u kome radi 44.222 ljudi, ostaće bez posla. >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 <<
Kraj tajnih računa mogao biti veliki izazov za ovu zemlju. Podsetimo prošle godine pisalo se o tome da je ova najbogatija zemlja Evropske unije po stanovniku, u očajničkoj potrazi za novim ekonomskim modelom, jer se priprema da ukine bankarsku tajnost.
Austrija i Luksemburg su 20. marta odustali od prakse bankarske tajne, omogućivši time bolju borbu protiv utaje poreza i prevare u EU.
Ovakav dogovor omogućiće da se nakon šest godina usvoji izmena propisa o oporezivanju štednje. Prema procenama, poreske utaje i prevare godišnje Evropu koštaju 1.000 milijardi evra, preneo je AP.
Evropska komisija je 2008. predložila izmenu propisa o oporezivanju štednje, što doskora nije bilo moguće jer Luksemburg i Austrija, zemlje tradicionalno vezane za bankarsku tajnu, nisu od nje odustajale. Ove dve zemlje su tražile da se slični uslovi nametnu i određenim zemljama koje nisu članice EU, Švajcarskoj, Lihtenštajnu, Monaku, Andori i San Marinu. Najzad je dogovoreno da Evropska komisija sa tim zemljama počne pregovore.
"Ukoliko se ne postigne uspeh do kraja godine, Komisija će predložiiti mere koje će za tih pet zemalja biti pravi podsticaj da krenu u tom pravcu", izjavio je premijer Luksemburga Gzavije Betel .
Betel je odbacio mogućnost da njegova zemlja povuče odluku i rekao da Luksemburg odavno uspostavlja transparentni bankarski sistem, i da je odluka doneta 20. marta potvrda toga.
Evropska direktiva bi trebalo da proširi automatsku razmenu podataka o porezima i na isplate fondova i fondacija do 2017, dok je to do sada bilo ograničeno na pojedince. Odluke u oblasti poreza donose se jednoglasno, odnosno konsenzusom svih 28 zemalja članica. Zbog toga je odbijanje Luksemburga i Austrije da se povinuju tim pravilima predstavljalo nepremostivu prepreku.
Evropska komisija je prvobitno planirala da se do kraja 2013. godine donese odluka, pa su šefovi država i vlada zemalja članica zatražili da se ovo pitanje konačno reši u martu.
Zemlje članice Grupe 20 najvećih svetskih privreda, koje u svetskoj privredi učestvuju sa 85 odsto udela odobrile su standard automatske razmene podataka koji je osmišljen u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Luksemburg je među 42 zemlje koje su se obavezale da taj standard poštuju. On će obavezati poreske vlasti da pruže sve informacije o finansijskim sredstvima koje su kod njih položili nerezidenti, bez obzira da li je reč o pojedincima ili organizacijama.
Ovaj standard G20 će početi da se primenjuje krajem 2015. godine. Njime su pokriveni bankarski depoziti, ali i kamate i dobit od kapitala. Kao i evropska direktiva, cilj je da se pronađe krajnji i stvarni korisnik ovakve dobiti, čime bi se u teoriji izbegla poreka utaja preko fondova i drugih fantomskih firmi.
"Finansijski sektor Luksemburga ne zavisi u potpunosti od bankovne tajne", izjavio je Junker, naglašavajući da njegova zemlja ne temelji svoju egzistenciju na "prljavom novcu ili poresknoj evaziji".
Luksemburg će, kao što je i predviđeno sadašnjim propisima Evropske unije, od januara 2015. početi sa primenom režima oporezivanja "svih isplata kamata" državljanima drugih članica Evropske unije.
Za građane Luksemburga neće biti nikakvih promena i oni će i dalje plaćati 10 odsto poreza pri isplati kamata i uživaće prednosti instituta bankovne tajne kakav je trenutno na snazi. Računi američkih državljana biće pokriveni odvojenim sporazumom s Vašingtonom dok će režim oporezivanja isplata državljanima trećih zemalja ostati nepromenjen.
Kraj tajnih računa, izazov za Luksemburg
Izvor: Capital.ba, 04.Apr.2014, 08:01
LUKSEMBURG, Luksemburg bi mogao izgubiti 15 milijardi aktiva i do 2.000 radnih mjesta uvođenjem automatske razmjene podataka, ocijenio je statistički zavod Statek. „Usljed uvođenja automatske razmjene podataka, oko 15 milijardi ..









