Šta plaćamo nepostojećim novcem

Izvor: Blic, 17.Sep.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šta plaćamo nepostojećim novcem

I posle sedam godina, od kada su iz opticaja povučene kovanice od jedne, pet i deset para, na cenama ti apoeni i dalje stoje.



Narodna banka Srbije razmišlja o tome da iz opticaja povuče i kovanice od 50 para, koje su prestale da se kuju od 2001. godine. Do tada cene se zaokružuju, a nemar građana za sitan novac je sve veći. Cene proizvoda u velikom broju prodavnica izražene su u nepostojećim apoenima. Sitne pare, pojavljuju se čak i na visokim cenama >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << televizora. Kuda sva ta sitnina ide uglavnom ne interesuje građane, koji su navikli da cene zaokružuju. Nepostojeće pare se pojavljuju i na računima za infostan, telefon, i u ceni kilovata struje. Sve je to moguće jer dinar, kao zakonsko sredstvo plaćanja u Srbiji, još vredi 100 para.

Iako se stvara sumnja da neko nekog potkrada, u Narodnoj banci Srbije kažu da sistem zaokruživanja to sprečava. Tako se od nula do 25 para zaokružuje na nula dinara, od 26 do 75 na 50 para, a od 76 do 99 na jedan dinar. Nikola Reljić, direktor odeljenja za izdavanje gotovog novca, kaže da u takvim slučajevima, u principu, nema viška novca.

- U slučaju gde je zaokruženje na nula dinara, građani će faktički biti na dobitku, to su uslovno rečeno minimalni dobici, a s druge strane, imate zaokruživanje na dinar i tu dolazi do prelivanja", kaže Reljić, dodajući da negde građanin dobije, negde izgubi.

- U principu, to je neutralni efekat - objašnjava Reljić.

Iako imaju apoene i od jednog centa, u Americi zaokruživanje predlažu kao način štednje.

„Bank of Amerika" svojim klijentima omogućuje da se prijave na uslugu „Zadrži kusur". To znači da ako kupe sendvič od četiri i po dolara, banci su dali nalog da preostalih 50 centi do pet dolara stave na štedni račun. Mnogi Amerikanci su zadovoljni kada posle godinu dana na svom računu zateknu najmanje 180 dolara. U Srbiji se sitnina ne štedi, već se najčešće baca. Reljić predlaže da se koriste pomoćne kase, koje postoje u poštama i bankama, gde može da se odloži sitan novac koji se prosleđuje onima kojima je najpotrebniji - Crveni krst, humanitarne organizacije....

U opticaju su još 23 miliona novčića od 50 para. U Narodnoj banci Srbije kažu da bi svaki građanin sada u kući trebalo da ima najmanje 20 kovanica u različitim apoenima. Ostaje samo pitanje da li znate gde ste ih stavili.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.