Dimitrije Boarov: Marikone - kreativne odluke

Izvor: NoviMagazin.rs, 03.Avg.2018, 10:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dimitrije Boarov: Marikone - kreativne odluke

Simptomatično je za našu javnost da iznenadna vest o smrti Serđa Markionea, izvršnog direktora megakompanije Fijat Krajsler automobili (umro je 25. jula u Cirihu nakon operacije ramena i jednogodišnjeg tajnog lečenja od zasad neimenovane bolesti) nije u Srbiji propraćena širim komentarima, ocenama i pričama, mada je reč o veoma zanimljivom “svetskom menadžeru”, koji je u Kragujevac vratio modernu tehnologiju proizvodnje automobila i ukrasio i izvoznu i uvoznu stranu >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << bilansa srpske privrede sa oko pola milijarde evra godišnjeg prometa u oba pravca.

Istina, posao sa FCA zaključen je pri kraju “prethodne vlasti”, a ovih dana kao da malaksava zbog mnogo prekida u proizvodnji iako je u Torinu saopšteno da on ostaje u igri na duži rok u budućnosti – pa se možda i zbog svega toga dogodilo da niko iz Vlade Srbije nije guknuo koju o Serđu Markioneu povodom njegovog odlaska sa ovoga sveta. Istina, i u samom Fijatu kao da su mrzovoljni što nisu mnogo znali koliko je Markione ozbiljno bolestan, a mnogi su izgleda i razočarani što je njegovo “prvo mesto” u kompaniji dodeljeno Majklu Menliju, koji se istakao uspesima u proizvodnji, promociji i prodaji Džipovih modela koji se, takođe, produciraju pod krovom FCA. No, ne potcenjujući nove menadžere, teško je očekivati da će oni doista postići senzacionalne preokrete u sudbini ove kompanije, kakve je između 2004. godine, kada je došao u Fijat kao briljantni pravnik-knjigovođa iz farmaceutske branše, do juče ostvario Markione u svetskoj automobilskoj industriji.

Ne ulazeći dublje u mnogobrojne pokazatelje, valja istaći da je Markione u 14 godina rukovođenja podigao prihode Fijata sa 47 na 140 milijardi evra (tek u drugom kvartalu ove godine primećeno je da je profit FCA u izvesnom padu). Samo uz njegovo vođstvo FCA je mogao opstati u velikoj desetorki svetskih proizvođača automobila (na osmom mestu) – ispred Renoa, a iza Folksvagena. Kakva je to vizija mogla naterati Markionea da 2009. godine kupi američki Krajsler, kada je ovaj bio u bankrotstvu, i da pred 4.000 radnika u Mičigenu kaže: “Mi nameravamo da se baziramo na Krajslerovoj inovativnosti i Fijatovoj tehnologiji i stručnosti”. U stvari, samo je on sam bio inovativan, a Fijatova tehnologija je tada bila u izvesnom zaostatku. Kasnije će se pokazati da nije zazirao od toga da prizna greške i da ih brzo ispravlja, pa je između 2013. i 2016. pokrenuo, pa ugasio nekoliko Dodžovih modela. Treba li ikoga podsećati da takve odluke koštaju milijarde dolara, a odlaganje takvih odluka dvostruko više.

Imao je nos za svetska i nacionalna tržišta. Teško je objasniti kako je Serđo Markione uspeo da vrati brend “alfa romea” na američko tržište, u vreme kada su ga u samoj Italiji vozili samo carinici i policajci. Ko je mogao verovati da će povratak malom “fići 500”, sa novim jakim motorom i udobnošću srednje klase, a cenom one najviše, biti toliko uspešan, i ko je osim Markionea, pored svih srpskih državnih povlastica, mogao reskirati investiranje više od milijardu evra u šumadijsku zabit u Kragujevcu, da bi se tamo uspostavila proizvodnja velikog “fiće 500L”? Da li će novi menadžeri prihvatiti i taj deo Markioneovog nasleđa, videćemo.

Serđo Markione je imao izvesnu distancu prema političarima. Mondo navodi da su posle susreta šefova General motorsa, Forda i FCA sa Trampom, Meri Bara i Mark Filds dali izjave medijima, a Markione je samo mahnuo novinarima. Markione je bio opsednut globalnim “ujedinjenjima”. Sećamo se da je 2015. godine hteo FCA da poveže sa GM-om. Nikakve granice ga nisu sputavale. Imao je smelosti ne samo da u svim prilikama nosi džemper (i tamo gde su drugi bili u frakovima) nego da donosi i kreativne odluke teške velikog kapitala. Malo je danas takvih individualaca u svetskom biznisu, ali bi bez takvih ljudi i biznis bio čista dosada.
Pogledaj vesti o: Kragujevac

Nastavak na NoviMagazin.rs...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.