Izvor: RTS, 29.Maj.2011, 08:42 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Krađe u prodavnicama
Svetska trgovina zbog krađa u prodavnicama na gubitku 100 milijardi dolara godišnje. Svetski trend nije zaobišao ni srpske trgovine, a kradljivaca ima svih fela, kažu trgovci.
Gubici svetske trgovine zbog krađa u prodavnicama, prošle godine bili su veći od 107 milijardi dolara, pokazuju podaci britanskog Centra za istraživanje trgovine, kojim su obuhvaćene 42 zemlje. Uzroci gubitaka su i nepošteno osoblje, interne greške, ali i isporučioci i proizvođači.
>> Pročitaj celu vest na sajtu RTS <<
Svetski trend, bar kad je o krađama reč, nije zaobišao ni srpske trgovine. Kradljivaca ima svih fela, kažu trgovci. I dece i penzionera. I dobrostojećih i siromašnih, muškaraca i žena, nema pravila.
"U našim objektima lopovi najviše kradu prehrambene proizvode kao što su suhomesnati proizvodi u vakumiranom pakovanju, čokolade, žvake, bombone, neke sitnije proizvode. To su amateri, a imamo i profesionalce koji kradu pića i neke skuplje proizvode. Ti proizvodi na kraju završavaju na pijacama i na nekim drugim mestima i tamo se preprodaju", kaže Jovana Mišić iz "Univereksporta".
Od prošle jeseni broj sitnih krađa povećan je za petinu, kažu u "Univereksportu".
Manje krađe češće su zimi, jer se u kaputima i jaknama lakše iznose ukradene stvari. Neretko se dešava i da lopovi neplaćenu robu pojedu u samoj radnji, a ambalažu ostave.
"Ono što sve treba da nas zabrine jeste ono šta se krade. Dakle ako se kradu prehrambeni proizvodi, to govori o tome da velika većina stanovništva, nažalost, nema osnovna sredstva da preživi", kaže Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije.
Ako obezbeđenje nekoga zatekne u krađi, nema pravo pretresa, već poziva policiju.
"Ukoliko vrednost ukradenih stvari ne prelazi 15.000 dinara, državni tužilac ne preduzima krivično gonjenje, već to može uraditi samo oštećena firma", kaže advokat Nenad Bulja.
Najveći gubici zbog krađa u prodavnicama zabeleženi su u Indiji, Maroku i Brazilu. Najmanji su u Austriji, Hong Kongu i Tajvanu.
Ovi podaci trebalo bi pre svega da brinu one koji ne kradu. Naime, u zaštitne sisteme trgovci u svetu su prošle godine uložili gotovo 27 milijardi dolara. A taj trošak neko mora da plati.
