Smrtonosne američke greške

Izvor: Politika, 19.Mar.2008, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Smrtonosne američke greške

Pentagon platio najmanje 33 miliona dolara odštete porodicama žrtava u Iraku i Avganistanu

Informacije o civilima i policajcima u Iraku i Avganistanu koji su poginuli greškom američkih trupa u poslednje vreme često uspevaju samo da budu objavljene među kratkim vestima svetskih medija. Međutim, saldo smrtonosnih grešaka američkih trupa, među kojima ima i poginulih u takozvanoj prijateljskoj vatri, sve je veći, dok su izveštaji o događanjima u Iraku i Avganistanu sve >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << ređe na programu svetskih televizijskih mreža.

Jučerašnju vest o tome da su tri iračka policajca ubijena, a jedan ranjen, kada su na njih greškom pucali američki vojnici, svetski mediji su kratko preneli uz izjavu portparolke vojske SAD u Iraku Megan Burmajster da „koalicione snage čine sve što mogu da deluju samo protiv neprijateljskih pretnji” i da im je „zaista žao kada se dogode tragične nesreće kao što je ova”.

Međutim, ovakve tragične nesreće uopšte nisu tako retke, a čak je i njihov scenario često identičan. Prema saopštenju američke vojske, njihove snage su juče pucale na policajce kada je njihovo policijsko vozilo velikom brzinom ušlo u oblast američke baze, 250 kilometara severno od Bagdada. Na sličan način je u septembru 2003. godine poginulo deset iračkih policajaca, a pet povređeno, kada su pokušali da dođu do jordanske bolnice u Faludži dok su na njih otvorili paljbu američki vojnici.

Američka greška koštala je u februaru prošle godine života i petoricu Kurda, pripadnika policije pod kontrolom iračkog predsednika Džalala Talabanija, inače ključnog čoveka koji podržava američka dejstva u Iraku. Kurdi su greškom gađani iz helikoptera američke vojske.

Ni avganistanski policajci nisu izbegli smrtonosne američke greške. Prošlog juna sedam pripadnika avganistanske policije poginulo, a četiri povređeno u razmeni takozvane prijateljske vatre, pri čemu je u sličnom incidentu u oktobru 2005. poginulo još četiri avganistanska policajca.

Kao kolateralna šteta u akcijama američkih trupa u Iraku i Avganistanu su, ipak, najviše stradali civili. Samo u jučerašnjoj akciji američkih specijalnih snaga u Avganistanu poginulo je šest civila, od kojih je dvoje dece i jedna žena. Ovaj incident se dogodio dan pošto je jedan avganistanski poslanik izjavio da je u vazdušnom napadu NATO-a u južnoj provinciji Helmand ubijeno oko 50 ljudi, među kojima su više od polovine bili civili. Iako je avganistanski predsednik Hamid Karzai u više navrata tražio od koalicionih snaga da izbegavaju civilne žrtve, upozoravajući ih da će se, u suprotnom, suočiti sa snažnim otporom stanovništva koje će pružiti podršku talibanima, civili i dalje ginu. Prema izveštajima međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava, samo prošle godine u Avganistanu je poginulo 1.200 civila, pri čemu su polovinu žrtava ubile međunarodne koalicione i avganistanske trupe.

Još crnji saldo je u Iraku, gde se procenjuje da je za pet godina u mozaiku terorizma, rata i grešaka koalicionih trupa poginulo najmanje pola miliona ljudi.

Pentagon je u aprilu prošle godine, na osnovu Akta o slobodi informacija, otvorio stotine dosijea žrtava fatalnih sukoba između civila i američke vojske u Iraku i Avganistanu i haosa svakodnevnog života u sukobljenim zonama. Ministarstvo odbrane SAD otvorilo je ukupno 496 dosijea iračkih civila, ali i 17 avganistanskih, čijim porodicama će biti isplaćena kompenzacija jer su ih greškom ubile američke snage između 2003. i 2006. godine.

Američka vojska do sada je platila najmanje 33 miliona dolara odštete porodicama žrtva u Iraku i Avganistanu, što je „Hjuman rajts voč” pozdravio uz preporuku da bi u taj program trebalo uključiti i žrtve stradale od američkih najamnika.

Među dosijeima je i jedan o ubijenoj majci i njeno dvoje dece koja su ranjena kada su taksijem prolazili kroz kontrolni punkt u Bakubi, severno od Bagdada, u februaru 2006. godine. Jedan dosije iz 101. vazduhoplovne divizije iznosi tvrdnje oca, čiji je sin stradao u automobilu na kontrolnom punktu između Bagdada i Kirkuka 2005. godine, pri čemu je njemu isplaćena nadoknada od 4.800 dolara.

Pentagon je platio 2.500 dolara drugoj porodici iz koje su četiri člana ubijena u svojoj kući na istoku Iraka u martu 2004. godine. Međutim, od tada objavljenih ukupno 496 dosijea, nadoknada je isplaćena za 164 slučaja. Američke Unija građanskih sloboda, na čiji zahtev su objavljeni ovi podaci, procenjuje da je od ukupno 496 incidenata oko 200 je odbačeno kao neosnovano jer reč je o pogibijama u borbama. Tako je greškom ubijen jedan šesnaestogodišnji učenik u Bagdadu jer je vojnik mislio da se u njegovoj školskoj torbi nalazi eksploziv.

Prema nedavnom pisanju „El-Ej Tajmsa”, ovaj sistem isplate kompenzacija često ne funkcioniše, tako da mnoge iračke porodice imaju teškoće da dokažu da su njihovi rođaci poginuli greškom američkih trupa.

Nenad Radičević

-----------------------------------------------------------

„Prijateljska vatra”

Termin „prijateljska vatra” prvo je prihvaćen u vojsci SAD i označava vatru greškom upućenu saveznicima ili prijateljskim snagama. U toku rata u Iraku i Avganistanu u više navrata Britanci su se našli pod vatrom Amerikanaca. Samo u 2003. godini u Iraku Amerikanci su greškom bombardovali konvoj vozila u kojem su bili izveštači Bi-Bi-Sija, potom su oborili britanski bombarder „tornado” u kojem je poginuo pilot i navigator, pri čemu je pet dana kasnije u američkom bombardovanju poginuo još jedan vojnik, a petorica ranjena. U jednoj od ovakvih „prijateljskih” vatri poginuo je 2004. godine i čuveni igrač američkog fudbala Pet Tilman, dok su godinu dana kasnije na sličan način poginuli bugarski oficir Gardi Gardev i italijanski obaveštajni oficir Nikola Kalipari. U ovu vrstu kolateralnih šteti ubrojene su i pogibije šest kanadskih vojnika kao i nekoliko američkih i britanskih vojnika koji su činili koalicione snage. Početkom ove godine holandske trupe u Avganistanu greškom su ubile i dva svoja vojnika.

[objavljeno: 20/03/2008.]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.