Kralj Holivuda, Klark Gejbl

Izvor: SEEcult.org, 13.Dec.2014, 20:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kralj Holivuda, Klark Gejbl

Muzej Jugoslovenske kinoteke nastavlja ciklus “Velikani svetskog filma” izborom 12 filmova čuvenog holivudskog glumca Klarka Gejbla (Clark Gable), koji je tokom tri decenije igrao zapažene glavne uloge u više od 60 filmova.

Posetioci će od 13. do 17. decembra imati priliku da se podsete nekih najznačajnijih naslova ovog srcelomca koji je najviše ostao upamćen po ulozi Reta Batlera u klasiku “Prohujalo sa vihorom” iz 1939. godine.

Tokom karijere bio je više >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEcult.org << puta nominovan za Oskara, a ekran je delio sa podjednako čuvenim glumicama i lepoticama tog doba, poput Džoan Kroford (Joan Crawford), Mirne Loj (Myrna Loy), Džin Harlou (Jean Harlow), Lane Tarner (Turner), Norme Širer (Shearer) i Ave Gardner. Sarađivao je sa mnogim istaknutim rediteljima, kao što su Džon Hjuston (John Houston), Frenk Kapra (Frank Capra), Džon Ford (John) i Viktor Fleming (Victor).

Gejblov ciklus počinje 13. decembra filmovima “Suzan Lenoks, njen uspon i pad” (1931) Roberta Z. Lenarda (Leonard), KaprinDogodilo se jedne noći” (1934) i “Pobuna na brodu Baunti” (1935) Vilijama Velmana (William Wellman).

Za 14. decembar najavljene su projekcije Velmanovog Zova divljine” (1935), “Dva suparnika” (1938) Džeka Konveja (Jack Conway) i “San Franciska” (1936) V.S. Van Dajka (W.S. Van Dyke).

U Muzeju Kinoteke biće 15. decembra prikazano “Idiotovo zadovoljstvo” (1939) Klarensa Brauna (Clarence Brown), a potom i čuveni Flemingov film “Prohujalo sa vihorom” sa Gejblom i Vivijan Li (Vivien Leigh) u glavnim ulogama, čime će biti obeleženo i 75 godina od premijere tog klasika.

U Kinoteci u Uzun Mirkovoj, 16. decembra biće prikazani Konvejev “Petrolej/Boom Town” (1940) i FordovMogambo” (1953), a ciklus posvećen Gejblu bice završen filmovima “Banda anđela” (1957) Raula Volša (Raoul Walsh) i HjustonovimNeprilagođenima” koji je bio poslednji film ne samo za Gejbla, već i za Merilin Monro.

Kao izrazito markantan muškarac, Vilijam Klark Gejbl (1901-1960) je uvek kraj sebe imao damu koje je pravdala taj dobar glas. Sve dame njegovog života su imale jak uticaj na njegovu ličnost, privatno, ali dosta i profesionalno. Kako je naveo Radiša Cvetković u programu Kinoteke, Gejbl je dopuštao napredak i razvoj uz partnerke koje su bile njegova jača strana. Ono što ga je činilo slabim nikada nije dovolјno otkrio.

Rođen početkom 20. veka u radničkoj porodici koja mu nije mnogo pružila, niti ga edukovala, Gejbl je prošao trnovit put, ali ipak uspešan.

Počeo je karijeru u vreme prevrata - kada je film “progovorio”. Tada su heroji ere nemog filma već bili na zalasku i tražila su se nova lica koja imaju “glas i stas”. Uklopio se kao naručen i znao to da podeli sa najbolјim i najlepšim glumicama tog vremena.

Malo je filmskih junaka, malo glumaca, koji su tako dominatno vladali zagrlјajem. A kod malo koga su se glumice tako senzualno predavale kao u zagrlјajima Gejbla. Filmovi su reprizirani po desetak, dvadesetak puta, što je danas skoro nezamislivo.

Brčići predratnog zavodnika, smešak ispod koga blistaju jaki zubi i upečatlјive, velike uši ili zalizana kosa, bili su uvek rado slikani/snimani detalјi, važni u profilima Gejbla. Studio MGM (kasnije i Kolumbija pikčers) je pazio na svog heroja koji im je donosio ogroman novac, te je izgled, koji podrazumeva negu frizure, šminku, kostim junaka, bio od velike važnosti. Kod takvih filmskih ikona, privatno postaje javno, te zajedničko svima. Bez jasnih distinkcija i razgraničenja u tim segmentima života, velike zvezde su često imale tragičnu sudbinu. Gejbl nije mogao mnogo da se požali, međutim, njegove lјubavne afere i romanse često su pokazivale da ogromna popularnost ipak izvesne posledice. Biografi često u tim elementima preteruju, pre svega zbog nesrećne smrti glumice Kerol Lombard.

U vreme ulaska SAD u Drugi svetski rat i Gejbl je krenuo dalјe - da isprovocira sudbinu i pomogne otadžbini. Vratio se sa činom i novim glumačkim izazovima, promenjen i dosta sumorniji.

Najveći filmski uspeh je, prema mišljenju mnogih, ostvario u Kaprinom filmu “Desilo se jedne noći” (1934). Lјupka komedija koja je uspela da postane najznačajniji film tog vremena dogodila se na prelomu karijere Gejbla, mada je on uvek bio na vrhu - deset godina pre Drugog sv. rata i nekih pet, šest godina po završetku, bio je najplaćeniji glumac najuticajnijeg filmskog univerzuma.

Mogambo” (1953) s Grejs Keli i Avom Gardner je bio film koji su mnogi fanovi tražili još od “Prohujalo sa vihorom”. Afrička divlјina i neukrotivi Džon Ford sa najbolјim adutima Holivuda napravio je klasik.

Avanturistički žanr je možda bio blizu onome što je dosta pre toga viđeno u “Pobuni na brodu BauntiFrenka Lojda (1935) koji je uz svu akciju i mnoge rimejkove, gde su glavne uloge bile dodelјene velikanima kao što su Brando ili Antoni Hopkins, ipak ostao zlatno privezan za svoju glumačku ekipu koju je predvodio Gejbl.

Mnogi od filmova su bili ne samo lјubavne melodrame i avanturistički spektakli, nego ujedno i filmovi za celu porodicu. Možda bi tu negde mogao da se uvrsti film “Zov divlјine” (1935) koji je takođe bio dostojna ekranizacija prelepog romana Džeka Londona.

Prohujalo sa vihorom” (1939) je film koji prvo izleti kao asocijacija na Gejbla. Dominacija u žanrovima romantičnih drama se ovde umrsila sa vrlo osetlјivom ratnom tematikom. To je budućem vojniku i glumačkoj zvezdi napravilo prostora za dokazivanje.

Hiperproduktivnost tih godina ga nije umarala, niti dovela do krize zagliblјivanja u tamne poroke. Sve što ga je vuklo napred su bile još veće i odvažnije uloge. I naravno, žeđ za lepšom, bolјom drugom polovinom.

Poslednji Gejblov film, kako podseća Cvetković, bilo je jedno posve čudno ostvarenje – “Neprilagođeni” (The Misfits, 1961).

Striptizeta i pomalo pevačica (Merlin Monro) pokušava da nađe utehu u dosta starijem kauboju, koga igra Gejbl. Džon Hjuston se nerado sećao tog filma. Bio je poslednji za dva najveće filmske zvezde Holivuda tog doba – kralјa i kralјicu. Oboje neprilagođeni.

N. Pavlović / SEEcult.org

Nastavak na SEEcult.org...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SEEcult.org. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SEEcult.org. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.