Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 30.Nov.2020, 10:07

Mostar: Srbi "jezičak na vagi" nakon izbora?

Mostar: Srbi jezičak na vagi nakon izbora?

Mostar, centar Hercegovine, punih 12 godina bio je izuzet iz izbornih zakona Bosne i Hercegovine, a lokalni izbori koji se iščekuju u decembru umnogome bi mogli da promene dosadašnju političku sliku u kojoj preimućstvo ostvaruju nacionalne stranke dva najbrojnija naroda u gradu, Hrvata i Bošnjaka, HDZ BiH i Stranka demokratske akcije (SDA).

Kao značajan faktor koji bi mogao da ispliva na površinu analitičari vide "srpski" jer nije nemoguće da stranke sa srpskim >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << nacionalnim predznakom, ujedinjene pred ove izbore, po okončanju glasanja predstavljaju "jezičak na vagi".

Dve najveće partije Republike Srpske, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpska demokratska stranka (SDS) potpisale su sporazum o zajedničkom nastupu na izborima u Mostaru, na kojem "bošnjački" korpus predvodi SDA, u koaliciji sa Savezom za bolju budućnost (SBB) i Demokratskom frontom Željka Komšića, a "hrvatski" HDZ BiH Dragana Čovića.

Takođe, novitet izbora je pojava takozvane građanske, multietničke bosanskohercegovačke liste (BH) predvođene Socijaldemokratskom partijom BiH i Našom strankom.

Koalicija ovih "građanskih" stranaka nedavno je odnela pobedu u Sarajevu gde bi za gradonačelnika trebalo da bude izabran Srbin Bogić Bogićević - inače poznat po odbijanju uvođenja vanrednog stanja u bivšoj Jugoslaviji devedesetih - dok je za načelnika sarajevske opštine Centar već izabran takođe sarajevski Srbin, Srđan Mandić.

Banjalučki politički analitičar Srđan Puhalo kaže da se u Mostaru jako dugo nisu održali lokalni izbori i da su karte pred decembarske lokalne izbore vrlo izmešane.

"Imamo neke nove igrače kao što su politički Srbi koji su udruženi, takođe građanska BH opcija pokušava da se nametne kao alternativa i ona je udružena. S druge strane, postoje tradicionalne opcije, hrvatske i bošnjačke, koje vladaju Mostarom, HDZ i SDA, ali mi ne znamo koliko su ljudi u Mostaru zadovoljni njihovom vlašću i to je velika enigma", ističe Puhalo za Tanjug.

Kako kaže, glavno pitanje je da li će i koliko "bošnjačkih" glasova pokupiti probošnjačke opcije kao i koliko će "hrvatskih" glasova pokupiti HDZ.

"Imamo jednu građansku, multietničku opciju (BH) koja mami sve razočarane glasače. Primera radi, ''Aluminijum'' je u Mostaru firma gde su radili Hrvati, imali odlične plate, međutim firma je proizvodila gubitke i propala pa se mora videti kako će se to odraziti na rejting i broj glasova HDZ-a", objašnjava Puhalo.

Prema njegovim rečima, Srba generalno u Mostaru nema mnogo i do sada nisu igrali nikakvu političku ulogu u tom gradu a sada je za očekivati da steknu izvesnu političku težinu.

"Ono što je nepoznanica jeste kojoj će se strani Srbi prikloniti. Ako gledamo sadašnju poziciju verovatno su bliži HDZ-u nego probošnjačkim strankama", smatra Puhalo.

On potencira ulogu BH liste, jer ta struja, kako kaže, ima opciju da "udara" na sve.

"Nisu bili na vlasti. Pošto nije bilo vlasti na nivou grada Mostara postojala je kantonalna vlast u Hercegovačko-neretvanskom kantonu sa sedištem u Mostaru koja je bila podeljena između HDZ i SDA. Tako da ''bosanskohercegovačka građanska lista'' može kritikovati sve ali ne i Srbe jer su em manjina, toliko mala da ne mogu nositi nikakvu krivicu, em nisu bili u vlasti", ukazuje analitičar i dodaje da će upravo ta lista pokušati da "otme" glasove nezadovoljnih Bošnjaka i Hrvata.

Takođe, Puhalo u prvi plan stavlja i nezavisne liste kandidata koje postoje sa jakim i istaknutim pojedincima ali nemaju jaku infrastrukturu i nisu toliko, kako kaže, pričvršćene za javno mnjenje jer nemaju moć kao organizacije.

"Imaju pojedince koji su se iskazali kroz razne vidove građanskog aktivizma i one mogu biti iznenađenje i biće interesantno kojoj će se strani prikloniti. Mislim pre građanskoj BH opciji", zaključuje Puhalo.

Urednica mostarskog Top portala i dopisnica Srne iz Mostara Sanja Bjelica Šagovnović ukazuje na podatke popisa stanovništva iz 2013, prema kojima Hrvata ima 51.216 ili 48,4 odsto, Bošnjaka 46.752 ili 44,2 odsto, Srba 4.421 ili 4,2 odsto i ostalih 3.408 ili 3,2 odsto.

Ona za Tanjug objašnjava da je Mostar specifičan utoliko što godinama ima posebna izborna pravila i poseban statut grada koji je doneo visoki predstavnik Pedi Ešdaun još 2004. godine, kada je formalno ujedinio Mostar od šest opština koje su bile tri etnički bošnjačke i tri etnički hrvatske.

"Oformljeni su jedinstvena gradska administracija i potpuno nova pravila za izborni proces. Nakon toga su hrvatski delegati iz Doma naroda Skupštine BiH osporili delove izbornog zakona za Mostar na Ustavnom sudu BiH i od tada CIK BiH nije raspisivala izbore za Mostar. Dakle, 12 godina nije bilo izbora i Mostar nije imao zakonodavnu vlast što se nije događalo ni jednom drugom gradu u Evropi da toliko dugo bude suspendovana demokratija", pojašnjava Bjelica Šagovnović i dodaje da se kriza mogla brzo rešiti da je bilo političke volje.

Podseća da je letos potpisan sporazum o izmenama spornog izbornog zakona BiH u delu za Mostar koji su, kako kaže, uz svesrdnu asistenciju međunarodne zajednice, potpisali lideri Hrvata i Bošnjaka u BiH, Dragan Čović i Bakir Izetbegović.

"To pitanje nije bilo teško rešiti ali u Mostaru se prelamaju neka druga veća i teža politička i nacionalna pitanja Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH, poput onih ''čiji je Mostar, bošnjački ili hrvatski'', ali važno je da dođe do prilike da grad profunkcioniše i da ima izbore", napominje sagovornica Tanjuga.

Upitana za "srpski faktor", odgovara da iako malobrojan, može da odigra značajnu ulogu.

Prema njenim rečima, do 1992. godine u Mostaru i dolini Neretve je živelo 23.000 Srba dok ih je danas tek oko 4.500.

"Srbi su u Mostaru u poslednjih 25 godina potpuno devastirani, ali se, ipak, pojedini u Mostar vraćaju. Dobro je i ohrabrujuće da statut grada Mostara i izborna pravila omogućavaju Srbima zastupljenost u Gradskom veću. Pravilo je da od 35 većnika može biti najviše 15 iz jednog naroda a najmanje 4, znači, Srbi imaju zagarantovanu kvotu od 4 odbornika u Mostaru", navodi Bjelica Šagovnović i dodaje da su od 2004. te pozicije popunjavali Srbi iz stranaka nesrpskog predznaka: bošnjačkih, hrvatskih ili tzv. građanskih stranaka.

Ona ocenjuje da Srbi do sada nisu imali legitimne predstavnike svog naroda koji bi istinski progovorili o stvarnim problemima Srba u Mostaru i da prognoze rezultata Ujedinjene srpske liste, koju čine SNSD i SDS "Ostajte ovđe - zajedno za naš Mostar", koju je podržala i Srpska pravoslavna crkva, kao i udruženja iz Mostara, nisu nimalo zahvalne.

Takođe, kako navodi, i ove godine na izbornim listama na visokim pozicijama kandidovani su Srbi i u probošnjačkom i u prohrvatskom i u građanskom korpusu stranaka.

"Taj treći blok građanskih stranaka u kom su SDP i Naša stranka ima velika očekivanja jer smatra da će se talas promena iz Sarajeva preliti i na Mostar. Računaju na multietničko biračko telo koje nije naklonjeno nacionalnim strankama ali takođe i na nezadovoljne građane načinom kako je Mostar vođen od HDZ-a i SDA svih godina posle rata", precizirala je Bjelica Šagovnović.

Kao posebno važno, izdvaja "alarmiranje" raseljenih mostarskih Srba, pretežno iz Srbije, da uzmu učešće u predstojećem izbornom procesu.

"Takvih je puno, možda i oko hiljadu i bilo bi dobro da se uključe i pomognu da Srbi po prvi put dobiju svoje legitimne predstavnike", zaključuje dopisnica Srne iz Mostara.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






 Povezane vesti
Mostar: Srbi jezičak na vagi nakon izbora?

Mostar: Srbi "jezičak na vagi" nakon izbora?

Izvor: B92, 30.Nov.2020

Mostar, centar Hercegovine, punih 12 godina bio je izuzet iz izbornih zakona Bosne i Hercegovine...Lokalni izbori koji se iščekuju u decembru umnogome bi mogli da promene dosadašnju političku sliku u kojoj preimućstvo ostvaruju nacionalne stranke dva najbrojnija naroda u gradu, Hrvata i Bošnjaka,...

Nastavak na B92...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.