Izvor: SEEbiz.eu, 15.Mar.2016, 09:49 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Tržište rada glavna prepreka jačem rastu maloprodaje
ANALIZA - Prema prvim rezultatima koje je objavio DZS, u siječnju ove godine (prema desezoniranim indeksima) promet u trgovini na malo zabilježio je realni pad od 0,6% u odnosu na prosinac 2015. godine (nominalni mjesečni pad je bio nešto veći uslijed izostanka inflatornih pritisaka te je iznosio 1,2%). Mjesečni pad uobičajena je posljedica baznog učinka odnosno predblagdanske potrošnje u prosincu.
S druge strane, na godišnjoj razini nastavljena su pozitivna kretanja i >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << osamnaesti mjesec za redom. Naime, prema kalendarski prilagođenim indeksima, realni rast prometa u trgovini na malo iznosio je 2,9%. U istom promatranom mjesecu, uslijed prosječnog pada potrošačkih cijena na godišnjoj razini, nominalna stopa rasta prometa u trgovini na malo iznosila je 1,6%.
Prema izvornim, neprilagođenim indeksima na mjesečnoj razini je zabilježen razmjerno snažan nominalni i realni pad od 23,8% odnosno 22,9% što je posljedica već spomenute znatno veće prosinačke baze.
Istovremeno, prema izvornim, neprilagođenim indeksima, na godišnjoj razini su nastavljene pozitivne stope rasta prometa u trgovini na malo (nominalno 0,8% odnosno realno 2,1%).
Važno je spomenuti da je DZS promijenio paket i metodu sezonske prilagodbe vremenskih serija nastojeći ih uskladiti s preporukama Eurostata odnosno ESB-a, a podaci će vjerojatno biti poznati po objavi konačnog priopćenja Trgovine na malo u siječnju (21. ožujka 2016. godine).
U narednim mjesecima očekujemo nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta prometa u trgovini na malo, na što ukazuju pokazatelji iz ankete o pouzdanju potrošača. Osim toga pozitivan utjecaj na promet u trgovini na malo zasigurno će pridonijeti i ranija turistička predsezona (Uskrsni blagdani) te nastavak izostanka inflatornih pritisaka. S druge strane, zamjetniji rast i dalje će biti ograničen unutarnjim strukturnim problemima, posebice stanjem na tržištu rada koje se odražava ponajprije kroz nisku zaposlenost i slabu kupovnu moć stanovništva.
Navedeno potvrđuje i struktura prometa trgovine na malo gdje se prema nominalnim indeksima gotovo 40% prometa odnosi na nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama, potvrđujući da su potrošači još uvijek usmjereni na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.
