Izvor: B92, 12.Mar.2011, 02:20 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pola miliona traži socijalnu pomoć
Beograd -- Centrima za socijalni rad širom Srbije godišnje se javi pola miliona osoba tražeći pomoć za nevolju koju nisu u stanju sami da prevaziđu.
Prema poslednjim podacima Zavoda za socijalnu zaštitu, broj korisnika od 2002. godine kontinuirano raste, bez ikakvog signala da bi se mogao zaustaviti.
Daleko najveća grupa korisnika centara za socijalni rad su siromašni pojedinci i porodice. Od ukupno 555.425, koliko ih je u 2009. zatražilo neku pomoć, ovu grupu >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << čini polovina, odnosno 266.049 osoba.
"Među njima ih je čak 86.441 dece i omladine, 149.400 odraslih i 30.208 starijih osoba", kaže Živorad Gajić, direktor Zavoda za socijalnu zaštitu.
Centri za socijalni rad mogu da dodele i jednokratnu novčanu pomoć onima koji se nađu u kriznoj situaciji. I ovu mogućnost svake godine koristi sve više stanovnika, pa ih je u prošloj godini dobilo 80.000 najugroženijih, odnosno duplo više nego u 2002. Najčešće razlozi za dodeljivanje novca su vezani za neku ”hitnu intervenciju” kao što su hrana, odeća, obuća, nabavka ogreva, lekova, plaćanje struje i komunalnih troškova, nabavka udžbenika i školskog pribora.
I u Ministarstvu rada i socijalne politike kažu da su najveći iznosi iz njihove kase namenjeni upravo najsiromašnijem stanovništvu. "Iz našeg budžeta najviše novca izdvajamo za socijalne pomoći", kaže Zoran Martinović, državni sekretar Ministarstva rada i socijalne politike.
"Zato smo i u 2011. za materijalno obezbeđenje i pomoć planirani čak 8,7 milijardi dinara. Druga najveća budžetska stavka su nam dodaci za negu i pomoć drugog lica, koji se takođe traže preko centara za socijalni rad. Za to smo odvojili sedam milijardi dinara. A, dosta novca u ovoj godini ćemo potrošiti i na pomoć hraniteljskim porodicima, pa će na njihove adrese otići 2,1 milijarda dinara", dodaje on.
Najčešće se za pomoć centrima za socijalni rad obraćaju stanovnici centralne Srbije, a potom Vojvodine.
U Zavodu za socijalnu zaštitu, međutim, kažu da opštine sa najsiromašnijim stanovništvom daju najmanje usluga, uglavnom materijalnu pomoć.
