Vice: Kako nisam odrastao u Jugoslaviji

Izvor: B92, 20.Maj.2015, 13:39   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vice: Kako nisam odrastao u Jugoslaviji

Pre par meseci, jedan domaći političar palio je hrvatsku zastavu dok su se iza njega vijorile srpske. Taj događaj je uzburkao javnost u obe države – a kako i ne bi kada je većini ljudi u njima važnija nacionalnost Nikole Tesle od njegovih izuma, kada im je bitnije da li je neki natpis na ćirilici ili latinici od onoga šta na njemu piše.

Na licima prisutnih video se ponos što im domovina nije zemlja čija je zastava u plamenu, već ona čija se trobojka vijori. Nije mala >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << stvar biti sticajem okolnosti rođen 200 km istočno ili zapadno. Pitam se da li bi bili ponosni i ako bi na dnu etikete tih zastava uočili sitnim slovima ispisano "Made in China". Verovatno bi, to su ionako samo zastave.

Nekad sam voleo zastave

Te 1985. debi albume su objavili The Jesus and Mary Chain, Tom Vejts je snimio remek delo Rain Dogs a Hüsker Dü su imali čak dve ploče. U to vreme nekako nisam bio svestan postojanja tih bisera jer sam u to vreme nekako imao sedam godina i nekako sam pošao u prvi razred.

Škola se zvala "Maksim Gorki" i nalazila se na Dušanovcu. Učiteljica nam je bila Sofija, nastavnica srpskog Zinaida (od "milošte" smo je zvali Zinka), a nastavnik fizičkog Dragan. Na zidu svake učionice bila je Titova slika. Povremeno smo organizovali tuče sa susednom osnovnom školom "Dositej Obradović". Mada, u tim tučama bilo je mnogo više bežanja i naknadne priče o njima, od pravih udaraca.

Moja zemlja se tada zvala Jugoslavija.

Sofija nas je učila da se Jugoslavija sastoji od 6 republika i da u njoj žive različiti narodi i narodnosti. Govorila nam je kako bi trebalo da se ponosimo što u jednoj zemlji žive ljudi različitih veroispovesti koji se vole. Nije mi baš bilo jasno zašto se ne bi voleli zbog toga. I govorila nam je da bi trebalo da se ponosimo što imamo ćirilično i latinično pismo. Tih dana sam bio ponosan jer sam oborio rekord na formuli na Spektrumu, ne zbog tamo neke Jugoslavije.

U tom prvom osnovne svi su nešto crtali. Ja nisam imao pojma da crtam. A hteo sam. I onda sam crtao zastave. One su obično bile lake jer su imale uglavnom prave linije, jasne boje i eventualno poneku zvezdu. Apsolvirao sam jugoslovensku zastavu. Mislio sam da je niko ne crta bolje od mene na celom svetu.

Nastavak teksta pročitajte na vice.com/rs.

Nastavak na B92...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.