Skupa hrana za malo usta

Izvor: Politika, 13.Okt.2012, 16:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Skupa hrana za malo usta

Naša poljoprivreda još ne može da se meri sa produktivnošću i merilima u EU

Subotica – Kako pomoći poljoprivredi, kao bez sumnje najvažnijoj privrednoj grani Srbije, i kako je rekao jedan od učesnika, ključnoj oblasti za nacionalni suverenitet, tema je Drugog poljoprivrednog foruma „Hrana za Evropu”, u čijem podnaslovu stoji „U susret novoj strategiji razvoja agroprivrede Srbije”.

U organizaciji Ekonomskog instituta i Društva agrarnih ekonomista >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Srbije, u Subotici su se okupili vodeći stručnjaci agroekonomije, ali i lideri domaćih poljoprivrednih kombinata, predstavnici stranih investitora, stručnjaci Svetske banke i Evropske komisije. Skup je otvorio Goran Knežević, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, koji je naglasio da je radi ublažavanja posledica ovogodišnje suše vlada usvojila set mera u vrednosti od 150 miliona evra, što predstavlja najveću pojedinačnu intervenciju države u poljoprivredi u poslednjih 25 godina.

U uvodnom delu, Aleksandar Vlahović, predsednik Ekonomskog instituta, ponovio je poražavajuće podatke o domaćoj poljoprivredi koja, iako tehnički i tehnološki zaostala, sa nepovoljnom setvenom strukturom, sa niskom svesti poljoprivrednika o važnosti osavremenjavanja, ali neopredeljenom i nestabilnom sistemskom podrškom, zapošljava trećinu stanovništva Srbije. Ovo je i oblast u kojoj je u prvih osam meseci ove godine zabeležen spoljnotrgovinski suficit od 830 miliona evra.   

Dragan Šagovnović, generalni direktor Ekonomskog instituta, razložio je mane srpske poljoprivrede, navodeći paralele po kojima jedan naš farmer hrani 15 građana, a u Nemačkoj 156. Kod nas je prosečna zarada po hektaru tek nešto veća od 900, a u EU 1.900 evra. Sve je to posledica niske produktivnosti koja je u slučaju setve žitarica u EU za 50 odsto veća nego u Srbiji, a u proizvodnji mleka 2,3 puta veća. Tako je jedan radnik u poljoprivredi u EU u oblasti prerade mleka 6,2 puta produktivniji od mlekara u Srbiji, dok ako se, recimo poredimo sa Nemačkom, njihova produktivnost 16 puta veća. Poljoprivreda jeste privredni oslonac ove zemlje, naveo je Šagovnović i dodao da agrar traži pomoć.

Prirodni potencijal naše zemlje u proseku je veći nego prosek zemalja EU, i kada bi ga iskoristili, kao što to rade Holanđani, umesto sadašnjih 4,5 milijardi evra vrednosti poljoprivredne proizvodnje, ona bi mogla da bude čak 57 milijardi. Ipak, Šagovnović se založio za strategiju koja bi u narednih 10 godina podigla vrednost poljoprivredne proizvodnje na 15 milijardi evra, odnosno na visinu današnjeg javnog duga Srbije.

Predsednik Društva agrarnih ekonomista Srbije dr Miladin Ševarlić naglasio je da je poslednja šansa da poljoprivreda izgradi svoju strategiju razvoja. Prema njegovim rečima, u oblasti poljoprivrede primenom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Srbija je dala pogodnosti zemljama EU koje nije dala nijedna članica, a od toga srpska poljoprivreda nije imala ni evra koristi.

– Sada konkurišemo za mesto u Svetskoj trgovinskoj organizaciji iako smo na to imali pravo, kao nastavljač Jugoslavije. Među uslovima koje nam postavljaju je i onaj SAD o izmeni Zakona o genetski modifikovanim organizmima, i apelujem da razmislimo pre nego što to prihvatimo – rekao je Ševarlić.

U izlaganjima učesnika panela dinamiku je uneo Miodrag Kostić, predsednik MK grupe, koji se suprotstavio iznetim procenama o niskoj prosečnoj produktivnosti i zaradi, tvrdeći da je MK grupa, po hektaru šećerne repe, ostvarila 9.000 evra, kada se uzme u obzir i prerada, te da sa 4,2 miliona hektara obradive zemlje poljoprivreda predstavlja jedini sektor u kome Srbija može da proizvede više robe koja ima kupaca u celom vetu. Slobodan Petrović, generalni direktor „Danjub fudsa” i „Imleka”, takođe smatra da je greška bila primena SSP bez podrške fondova domaćoj privredi, tako smatra da sadašnji režim carinjenja pogoduje uvozu gotovih proizvoda, jer je carina na sirovo mleko 3,5 puta veća nego na gotov proizvod.

Aleksandra Isakov

objavljeno: 13.10.2012.
Pogledaj vesti o: Subotica

Nastavak na Politika...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.