Priprema tužbe zbog posledica NATO agresije

Izvor: Vesti-online.com, 24.Mar.2018, 16:55   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Priprema tužbe zbog posledica NATO agresije

Žrtve bombardovanja, bili su svi stanovnici Jugoslavije. Najviše oni koji su stradali, ili izgubili nekog bliskog, ali i oni koji su sa porodicom više od 70 dana proveli u skloništu. Mnogi su odlučili da zaborave i krenu dalje, ali ima i onih koji smatraju da odgovorni moraju da budu kažnjeni. Specijalni tim sastavljen od domaćih i stranih advokata i lekara u ime žrtava, priprema tužbu protiv članica NATO, koje su učestvovale >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << u bombardovanju Srbije.

Ni danas, skoro dve decenije kasnije, ne zna se tačan broj žrtava, kao ni sve posledice NATO bombardovanja. Javnost, međutim i dalje deli jedna činjenica - da li i u kojoj meri je osiromašeni uranijum uzrok porasta brojnih malignih oboljenja u našoj zemlji.

Danica Grujičić, načelnica Klinike za neurohirurgiju KCS kaže da su svetska laboratorija i švajcarska laboratorija, nezavisno jedna od druge dokazale, da u tom oružju postoje tragovi plutonijuma koji se nalazi samo u nuklearnim elektranama.

- Oni su namerno bombardovali hemijska postrojenja, naftna postrojenja, elektro postrojenja gde su tačno znali koja količina jako opasnih toksičnih sredstava postoji. I to je sve otišlo u vazduh, vodu, zemlju - kaže Grujičićeva.

Direktne posledice NATO bombardovanja i porasta malignih oboljenja teško je dokazati. Na tome radi tim eksperata.

- Zato je važno da se formira Kordinaciono telo, a ja evo imam neke naznake da će to biti sledeće nedelje, gde će stručnjaci različitih profila reći šta se desilo, svaki za svoju oblast. Tu su hemičari, biolozi, ekolozi, inženjeri poljoprivrede - kaže Grujičićeva.

Jedan od ključnih dokaza je činjenica da je Italijanski sud osudio državu jer su pojedini vojnici, koji su boravili na Kosovu i učestvovali u NATO agresiji, oboleli od kancera zbog čega im država plaća odštetu. Neki, ipak misle drugacije.

- Veoma je veliki broj maligniteta u svim zemljama Evropske unije, a to direktno vezivati za posledice bombardovanja je sa jedne strane veoma teško dokazati, a sa druge strane kod određenih ljudi otvara mogućnost za promociju ili nadu da će pred sudovima moći da ostvare - rekao je Milan Antonijević iz Komiteta pravnika za ljudska prava.

Na Srbiju je 1999. bačeno oko 15 tona uranijuma - uglavnom na Kosovu, ali i četiri lokacije na jugoistoku Srbije. A broj obolelih od kancera je petostruko porastao.

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.