Izvor: BKTV News, 11.Avg.2014, 13:01 (ažurirano 02.Apr.2020.)
GEOPOLITIKA: Evropska perspektiva Srbije
Pod pokroviteljstvom nemačke savezne kancelarke Angele Merkel u Berlinu će krajem avgusta biti održana konferencija na koju će biti pozvani, premijeri, ministri inostranih poslova i ministri privrede iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Crne Gore, Albanije, predstavnici tzv. nezavisnog Kosova, kao i posmatrači iz EU. Po rečima kancelarke Merkel, Nemačka i dalje pokazuje veliki interes kako za politički, tako i za ekonomski razvoj zapadnog Balkana. >> Pročitaj celu vest na sajtu BKTV News << Dakle, Nemačka je jasno opredeljena da sve države zapadnog Balkana postanu članice EU.
To su poruke koje stižu iz zvaničnog Berlina. Međutim, ne misle svi da je Nemačka dobronamerna prema Srbiji. Nekadašnji šef diplomatije SRJ i njen ambasador u UN Vladislav Jovanović u svom autorskom tekstu objevljenom na portalu Fakulteta za Diplomatiju i bezbednost Univerziteta u Beogradu prepoznaje dva prikrivena cilja Nemačke. Prvi cilj Nemaca je „da zaposednu Balkan u celini, za šta im je neophodna slaba i uslovljavanjima podložna Srbija“. Drugi cilj Nemačke, pa i Zapada u celini je da se „Balkan izvuče iz uticaja Rusije i da bude trajna zapadna interesna svera. Srbija, kao poslednji problem u regionu, mora da bude savladana na njenu štetu i čak sa osmehom na licu, jer će kao nagradu dobiti učlanjenje u EU“.
Nešto drugačiji pogled na geopolitičke planove Nemčake iznosi grupa eksperata predvođena prof.dr Jirijem Bajecom. U studiji „Srpsko-nemački odnosi: Stvarno i moguće“, koju je izdao „Friedrich EBERT STIFTUNG“ oni konstatuju da za Nemačku balkanski region predstavlja zonu od sekundarnog interesa. Ipak, Nemačka ima ambiciju da na Balkanu deluje politički i naročito ekonomski, pre svega u cilju stabilizacije regiona. Kao zemlja sa središnjim geografskim položajem na Balkanu i ugovorima o slobodnoj trgovini sa EU, Turskom, Rusijom i zemljama regiona, Srbija poseduje potencijal da ostane nešto značajniji politički i ekonomski partner Nemačke u ovom delu Evrope, nego što je bila do sada.
Najpovoljniji ambijent za proširenje partnerskih odnosa bi bio nastavak evropskih interacija. Ipak, nakon prijema Hrvatske u EU, proces širenja EU na Zapadni Balkan će verovatno biti usporen zbog tzv. „zamora od proširenja“ i smanjenih integrativnih sposobnosti EU. Iako bi po nekim procenama zastoj u proširenju moga da potraje i duži niz godina, to ne znači da će Nemačka odustati od pružanja podrške proširenju EU na Zapadni Balkan. Suštinu njenog pristupa u spoljnoj politici će, i pored određenih promena koje je doživela nakon ponovnog ujedinjenja, i dalje činiti multilateralizam kao najbolji okvir za rešavanje većih međunarodnih problema, analizira, između ostalog, u ovoj studiji koja je objavljena 2012. godine, ali koja je i danas veoma aktuelna, profesor Bajec sa saradnicima.
Kada obratimo pažnju na spoljnu politiku Srbije uviđamo da je za zvanični Beograd Nemačka najznačajnija evropska zemlja. Kako kaže premijer Aleksandar Vučić: „Nismo toliko veliki da budemo partneri, ali možemo da vam budemo saveznici. Trudićemo se da se menjamo, da svakoga dana budemo bolji i da držimo reč“. Premijer Srbije veruje u još bolje odnose i u još veće prisustvo nemačke privrede u Srbiji i na Balkanu.
Nema sumnje da nemačka kancelarka Angela Merkel podržava reformsku politiku koju definiše i sprovodi Vlada Srbije. Ipak, kancelarka je hlado racionalna kada govori o evro-putu Srbije. Kako kaže, sigurno je tu još mnogo koraka. Međutim, mira na Zapadnom Balkanu će biti samo ako postoji evropska perspektiva.
Predrag Prokopljević
The post GEOPOLITIKA: Evropska perspektiva Srbije appeared first on BK Televizija - BKTV News - Telefakt.
Pogledaj vesti o: Evropska Unija, Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija












