Kleopatrine tajne

Izvor: Vesti-online.com, 22.Sep.2011, 09:14   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kleopatrine tajne

Legendarna kraljica Kleopatra, velika zavodnica svog vremena, znala je kako da neguje lice i telo. Posle više od 2.000 godina, njeni recepti nadmašuju mnoge kozmetičke proizvode u kvalitetu i nemeni.

U Kleopatrino doba, korišćeno je čak 21 aromatično ulje koje je štitilo kožu od sunca, ili služilo za kreme i pilinge kojima su se Egipćanke oslobađale strija, bora i celulita. …

Tretman po kome je i danas poznata Kleopatra je čuvena kupka od mleka. Zapravo, >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << mleko je samo jedan od sastojaka ove bogate kupke.

Čitavi bazeni ili kade, bili bi napunjeni toplom vodom i mlekom. Kleopatra je volela aromatično cveće i eterična ulja, pa su i oni bili sastojci njenih kupki.

Originalan recept je izgubljen, ali zna se da je korišćeno magareće mleko, koje je najviše volela, ali može da posluži i obično, ono iz tetrapaka.

Najbolje je mleko koje sadrži veći procenat masnoće, jer brže revitalizuje kožu. Egipćani su verovali da je bog bolagoslovio lepe žene. Senke za oči, koje danas koristimo, su nastale od različitih sastojaka. Nekad su mlevene rude mešali sa pečenim bademom kako bi napravili braon senke za oči.

Ruda zelenog

bakra, malahit se usitnjavala i prosejavala da bi dobili zelenu nijansu, a mirisni začin šafran, davao je žutu senku.

Ajlajner, odnosno kajal, prah od antimona nanosio se zagrejanim štapićima. Egipćanke su volele uokvirene oči. Sem što je davao lepotu očima i štitio ih je od jakog sunca i suve klime.

Egipćani su još verovali, da su nenašminkane oči izložene zlu i zato su ih šminkali i muškarci, žene, ali i deca.

Kleopatra je koristila podlogu za šminku na bazi voska.

Pravljena je od životinjske masti i belog olova. Podlogu je nanosila na lice i vrat, što joj je davalo izgled veličanstvene statue. Obraze je senčila prahom od crvene gline, a usne, bojila mešavinom crvene gline, lepljivog taloga crvenog vina i kupina.

Kraljice Kleopatra i Nefertiti su prve otkrile umeće pravljenja parfema. Sapuni nisu postojali. Egipćani su se kupali u mešavini ulja, parfema i limete. Parfemi su pravljeni od cveća i mirinog drveća i mešani su sa uljem ili mašću. Koristili su razne sastojke, od cveta kane, cimeta, ljiljana, irisa, ruže, pa do gorkog badema. Zato im je koža prijatno mirisala.

Nastavak na Vesti-online.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.