Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 19.Mar.2013, 14:42 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Osećate li prolećni umor?
NOVI SAD -
Ako ste danima umorni bez vidljivog razloga – obratite se lekaru, kako biste utvrdili šta vam crpi energiju.
Malaksalost, pospanost, manjak koncentracije, neraspoloženje, pa oticanje nogu i slabost u mišićima – najčešći su simptomi prolećnog umora, koji se javlja kao posledica izlaska iz zimskog perioda, u kom je bilo manje sunčeve svetlosti i energije. Za borbu sa umorom lekari savetuju što više tečnosti, zelenog povrća i različitih vitamina. >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine <<
Ako se budite umorni, preko dana ste pospani, iscrpljeni i teško vam je da se koncentrišete – ne brinite. Naverovatnije patite od prolećnog umora. Slabost organizma i nedostatak energije, na prelasku iz zime u proleće, muči većinu ljudi.
"To je posledica nedovoljnog unosa minerala i vitamina, jer je zimska ishrana bogatija mastima i ugljenim hidratima, objašnjava specijalistkinja opšte medicine dr Svetlana Đukić.
"U zimskom vremenu smanjeno je stvaranje melatonina u organizmu, što je praćeno slabošću i bolovima u mišićima. Fizička aktivost je svedena na minimum, što dovodi do nakupljanja toksina u organizmu, prvenstveno u jetri, a to se manifestuje zamorom i tromošću. Razloga za brigu nema, jer se problem rešava uz bolju ishranu i pojačanu fizičku aktivnost", tvrdi doktorka.
Međutim, ako zamor bez nekog vidljivog razloga traje sedmicama, javite se lekaru, jer iscrpljenost može biti posledica poremećaja i bolesti.
U slučaju da ste već dugo malaksali, brzo se zamarate i imate vrtoglavice, proverite krvnu sliku, jer možda patite od anemije, odnosno malokrvnosti. Taj poremećaj posledica je nedostatka gvožđa u krvi, minerala neophodnog za gradnju hemoglobina u crvenim krvnim zrncima, preko kog se kiseonik transportuje do tkiva i organa.
Doktorka savetuje da uzimamo hranu bogatu gvožđem: meso, ribu, jaja, morske plodove, mahunarke i zeleno lisnato povrće. Ako nismo ljubitelj mesa, trebalo bi da unosimo vitamin C, ali i folnu kiselinu, kako bi organizam mogao da apsorbuje gvožđe iz biljne hrane.
Nedostatak energije može da bude povezan s lošom funkcijom bubrega. Problem kod bubrežnih bolesti je u tome što se uglavnom javljaju bez ikakvih simptoma. Tek u poodmakloj fazi bolesti javljaju se zamor, mučnina, gubitak sna i poremećaj apetita. Inače, bubrezima je za normalan rad neophodno bar 6 do 8 čaša tečnosti dnevno.
Ukoliko ste konstantno umorni, uz to vas bole zglobovi, ili vas muči glavobolja, imate stomačne tegobe, ili vam se na koži pojavljuju osip i ekcem, proverite da li ste možda osetljivi na neku namirnicu. Umor se javlja jer organizam troši više energije na varenje hrane koju ne podnosi. Netolerancija na neke namirnice može da se javi u bilo kom starosnom dobu, a simptomi se javljaju kasnije. Primera radi, mleko, grašak, ili hleb koji ste pojeli danas mogu, tek nakon tri dana, da izazovu bolove u zglobovima. Dovoljno je da obavite jednostavan test netolerancije na hranu, koji otkriva namirnice koje kod vas izazivaju nepovoljne reakcije i da, onda, korigujete ishranu.
Dugotrajan umor može biti i posledica dijabetesa, niskog krvnog pritiska i lošeg rada štitne žlezde.
Promene spoljašnje temperature uvek su stres za organizam, a naročito za organe za varenje. U proleće se povećava lučenje kiseline, koja nadražuje zidove želuca, pa se javljaju tegobe poput mučnine i bola, a kod hroničnih bolesnika reaguju gastritis i čir. Prema savetu doktorke, kao dobra pomoć mogu da posluže čajevi, naročito zeleni i što više magnezijuma, selena i drugih vitamina, kao i boravak na svežem vazduhu i sunčevoj svetlosti.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...









