Izvor: Nezavisne Novine, 30.Maj.2018, 10:15   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Potop u cijelom svijetu, kriza će trajati mesecima

NJUJORK - Indeksi američkih i evropskih berzi su potonuli zbog političke krize u Italiji koja izaziva strah od moguće nestabilnosti u evrozoni.

U Njujorku je Dau Džons pao 1,6 odsto, Standard end Pur 500 završio je u minusu 1,2 odsto, a Nasdak 0,5 odsto.

U Evropi je njemački indeks DAX pao 1,5 odsto, dok su francuski CAC 40 i britanski FTSE 100 završili 1,3 odsto u crvenom. Među najvećim gubitnicima >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << su evropske banke, njemačka Dojče banka pala je 6,5 odsto, a španska Santander banka 9,7 odsto.

Politička kriza u Italiji po svoj prilici će dovesti do novih izbora narednih mjeseci, a zbog bojazni da bi Italija mogla da napusti evro, investitori nove izbore vide kao svojevrsni referendum o ostanku Italije u evrozoni. To ima velike posljedice na evropski finansijski sistem i njenu ekonomiju, navodi AP.

Evro je potonuo na najniži nivo u odnosu na dolar od jula, sa 1,1669 na 1,1531 dolar.

Španski IBEX potonuo je 2,5 odsto, pošto se Španija takođe suočava s političkom krizom. Parlament Španije glasaće o povjerenju vladi Marijana Rahoja poslije sudske presude u korupcionaškoj aferi kojom je 29 biznismena i bivših zvaničnika vladajuće Narodne stranke osudjeno na ukupno 351 godinu zatvora.

Na istoku je japanski Nikei 225 pao 0,6 odsto, južnokorejski Kospi je u minusu 0,9 odsto, dok je hongkonški Hang Seng u crvenom 1,0 odsto, a Šangajski kompozitni indeks 0,5 odsto. Australijski S&P/ASX 200 u plusu je 0,2 odsto.

Investitori su nastavili da rasprodaju italijanske državne obveznice, čime su doveli do velikog rasta kamate na te obveznice i obnovili strahovanja od finansijskih problema u ekonomski slabijim evropskim državama, navodi Asošiejted pres.

Istovremeno, cijene američkih obveznica su skočile pošto su investitori preusmerili novac ka investicijama nižeg rizika.

Oštar pad prinosa na američke obveznice doveo je do velikih gubitaka banaka. Niži prinosi na obveznice obaraju kamatne stope na hipoteke i druge oblike zajma, što znači manji profit za finansijske institucije.

Gubitke su zabilježile i američke tehnološke i industrijske kompanije koje su najveći izvoznici.

Cijene nafte su neujednačene. Prema podacima Blumberga, referentna američka nafta pojeftinila je za 1,49 odsto na 66,87 dolara po barelu, dok je cijena nafte Brent porasla za 0,27 odsto, na 75,50 dolara po barelu.

Nastavak na Nezavisne Novine...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.