Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 25.Okt.2012, 13:11 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Fridrih: Manje novca azilantima iz Srbije
BERLIN -
Nemački ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Fridrih se ponovo izjasnio za pooštrenje pravila za azilante iz Srbije i Makedonije i, pred današnji sastanak evropskih ministara u Briselu, predložio smanjenje finansijske podrške podnosiocima zahteva za azil.
"Onaj ko dolazi iz jedne sigurne zemlje, trebalo bi da u buduće dobije smanjenu pomoć u gotovom novcu", rekao je Fridrih listu "Velt' i predložio izmenu zakonske regulative u tom pravcu.
Fridrih >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << je već, prema pisanju nemačke štampe, oko 60 dodatnih službenika prebacio u Saveznu službu za migracije i izbeglice u Nirnebergu, kako bi se zahtevi za azil što brže obrađivali.
"Moraju se stvoriti mogućnosti da postupak bude brzo obrađen", rekao je Fridrih, dok su neki pokrajinski ministri unutrašnjih poslova ranije zahtevali da se taj postupak, kao u Švajcarskoj, skrati za 48 sati.
Ministri unutrašnjih poslova zemalja članica EU razgovaraće danas u Luksemburgu o problemu lažnih azilanata i mehanizmu za suspenziju "belog Šengena" za zemlje Zapadnog Balkana, dok stručnjaci tvrde da bi primena tog mehanizma bila velika greška.
Srpski azilanti, njih 4.300, koliko ih je u osam meseci ove godine podnelo zahtev za azil u Nemačkoj, a od kojih je svega 0,3 odsto i steklo to pravo su, očito, iziritirali nemačke vlasti, koje su, sudeći prema izjavama političara i pisanju štampe, tražile i privremenu suspenziju bezviznog režima.
Kada je reč o odobrenju zahteva za azil, odnosno, pozitivno rešenim kvotama, koja je za Srbiju 0,3 odsto, statistika kaže da je, poređenja radi, iz Avganistana 35 odsto od ukupnog broja podnetih zahteva dobilo status azilanata, iz Iraka 62 odsto, Sirije 94 odsto, Irana 53 odsto.....
Podnosiocima zahteva iz Srbije i Makedonije je, prema ranijoj izjavi jednog portparola bavarskog ministarstva, stalo samo do toga da se "prečicom" i manipulacijama na nekoliko meseci dočepaju nemačkih socijalnih primanja.
Podaci pokazuju da čak i u to malo pozitivno rešenih slučajeva nije utvrđen nikakav progon, već-kako se navodi- lične prepreke za proterivanje nazad, poput bolesti podnosioca zahteva.
Statistika kaže, a i nemačka štampa piše, da je od ukupno podnetih zahteva za azil iz Srbije i Makedonije preko 90 odsto zahteva Roma.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...










