Zbog čega su psi toliko druželjubivi?

Izvor: Radio 021, 23.Jul.2017, 14:22   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zbog čega su psi toliko druželjubivi?

Druželjubivost je u prirodi psa i zato su najčešći izbor za kućnog ljubimca, zaključak je jednog istraživanja sprovedenog u Velikoj Britaniji.

Iako su se tokom 10.000 godina razvijali iz vuka, ovaj proces ih je zbog mutacije gena učinio nesigurnijim u odnosu na svog pretka, prenosi N1 Beograd.

Mutirani geni zaslužni su za prepoznatljivu druželjubivu crtu karaktera, uključujući i konstantu težnju za ljudskim društvom i pažnjom.

"Rezultati genetskih >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio 021 << varijacija kod psa i vukova pruža nam uvid u ličnost životinja i sugeriše da geni slični ovim možda deluju istovetno i na druge vrste kao što su mačke", objašnjava dr Bridžit fon Hold sa Univerziteta Prinston.

Istraživanje je vršeno na domaćim psima i sivim vukovima koji su živeli u kavezima, prilikom kog su ispitane njihove veštine u rešavanju prepreka i stepen druželjubivosti.

Rezultati su pokazali da su vukovi podjednako dobri u rešavanju problema, kao i psi, u, na primer, pronalaženju komada kobasice u plastičnoj posudi.

Međutim, istraživanja pokazuju da su psi mnogo druželjubiviji jer su rado provodili više vremena sa ljudima iako su za njih bili stranci, dok su vukovi za ovakve aktivnosti bili potpuno nezainteresovani.

Slične genetske promene poseduju i ljudi, među kojima ima onih koji su komunikativniji od ostalih.

Doktorka E. Ošteter sa Nacionalnog zdravstvenog instituta, koja je sarađivala u ovom istraživanju, smatra da će ove informacije poslužiti i u istraživanju bolesti kod ljudi.

Proces pripitomljavanja vukova počeo je pre više od 20.000 godina kada su ljudi one mirnije sklanjali u kampove i hranili. Ovo je rezultiralo potpunim pripitomljavanjem vukova koji su evoluirali u pse kakve danas poznajemo.

Rezultati do kojih su naučnici došli pokazuju da su genetske promene koje poseduju psi i koje su im omogućile prisniji odnos sa ljudima razvale tokom dužeg vremenskog perioda.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Science Advances, koji se bavi naukom.

Autor: N1 Beograd

Nastavak na Radio 021...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio 021. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio 021. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.