Organska proizvodnja nerazvijena

Izvor: B92, Tanjug, 22.Nov.2010, 09:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Organska proizvodnja nerazvijena

Beograd -- Organska hrana proizvodi se u 81 domaćinstvu u Srbiji, što je u proseku manje nego u ostalim evropskim zemljama.

Državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Mirjana Milošević rekla je da se organska proizvodnja u Srbiji obavlja na oko 250.000 hektara.

Milošević je istakla da država, u cilju povećanja obima organske proizvodnje, nudi povoljne subvencije poljoprivrednicima koji se odluče da se "prebace" na takav >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << način proizvodnje.

"Subvencije za proizvođače organske hrane kreću se od 25.000 dinara za ratarsku i povrtarsku proizvodnju, 15.000 dinara za krupnu stoku, 5.000 dinara za sitnu stoku, 500 dinara za sitnu živinu i 2.000 dinara po košnici pčela", navela je Milošević.

Prema njenim rečima, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva doniralo je ove godine oko 10 miliona dinara subvencija za organsku proizvodnju.

Generalni sekretar Nacionalnog Udruzenja za razvoj organske proizvodnje "Serbia organica" Ivana Simić smatra je da je teško prepoznati sertifikovan organski proizvod na tržištu.

"U moru bio radnji i prodavnica zdrave hrane teško je prepoznati pravi sertifikovan organski proizvod, koji potrošaču garantuje kvalitet, pa kupci treba da obrate pažnju da li na ambalaži postoji nacionalni znak 'organski proizvod' i logo neke od sertifikacionih kuća koja je akreditovana od strane ministarstva", upozorila je ona.

Simić je kazala da je osnovni princip organske proizvodnje zdravo zemljište-zdrava biljka i životinja-zdravi ljudi.

"Organski proizvodi se dobijaju iz strogo kontrolisanog načina ekološke proizvodnje, bez korišćenja pesticida, herbicida i veštačkog đubriva, pa ovi proizvodi imaju povećanu biološku i nutritivnu vrednost, koja se ogleda kroz povećan sadržaj vitamina i minerala", objasnila je ona.

Organska hrana je bez ostataka od pesticida i teških metala, u njoj nema veštačkih aditiva, konzervanasa, emulgatora, veštačkih boja i aroma, a proizvodi imaju karakterističan ukus, miris i boju, koji često zovemo "zaboravljeni ukus namirnica sa sela", rekla je Simić.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.