Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 29.Okt.2008, 03:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Vremeplov: "Crni utorak" Njujorške berze
Na današnji dan 1929.godine dogodio se krah Njujorške berze, poznat kao "crni utorak". Označio je početak velike krize američke privrede tokom koje su pale pod stečaj mnoge krupne banke i najmoćnije kompanije, a hiljade sitnih poslovnih ljudi doslovno je ostalo bez ičega. Bilo je to vreme čestih samoubistava poslovnih ljudi i opšteg beznađa. Industrijska proizvodnja pala je u razvijenim zemljama na nivo s početka veka, a bez posla je ostalo 26 miliona ljudi.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine <<
Danas je sreda, 29. oktobar, 303. dan 2008. Do kraja godine ima 63 dana.
1321. - Umro je srpski kralj Milutin, koji je Srbiju učinio najmoćnijom državom na Jugoistoku Evrope, što je njegovom unuku Dušanu omogućilo da nastavi ekspanziju i stvori srpsko carstvo. Na Saboru u Deževu 1282. presto mu je na osnovu sporazuma ustupio stariji brat Dragutin, koji je zadržao severne krajeve Srbije. Osvojio je znatan deo vizantijske teritorije, preneo prestonicu u Skoplje i nameravao da srpsku državu širi prema Egejskom moru. Bio je u neprijateljstvu s Vizantijom do 1299. kada se oženio vizantijskom princezom Simonidom. Bogati rudnici srebra donosili su mu obilna sredstva za naoružanje i opremanje jake vojske i omogućili su mu da pomaže razvoj umetnosti kao i veliku graditeljsku aktivnost širom Srbije (Gračanica, Studenica, Banjska, Nagoričino i druge). Po predanju podigao je 40 hramova, između ostalog i u Bariju (Italija) i u Jerusalimu.
1811. - Rođen je francuski socijalista-utopista Žan Žozef Šarl Luj Blan, koji je tvrdio da socijalističko društvo može biti stvoreno mirnim putem, uz pomoć države, osnivanjem "zadružnih radionica" i zemljoradničkih komuna. Dela: "Organizacija rada", "Istorija deset godina, 1830-1840.", "Istorija Francuske revolucije".
1814. - Prvi parni ratni brod "Fulton", koji je konstruisao Robert Fulton, isplovio je iz Njujorške luke.
1888. - U Carigradu je potpisana Konvencija o Sueckom kanalu, prema kojoj "Kanal treba da bude slobodan i otvoren za sve trgovačke i ratne brodove bez obzira na zastavu, kako za vreme rata tako i u miru". To je poštovano, osim u ratu, kad je Kanal zatvaran za neprijatelje Velike Britanije, tada "tutora" Egipta koji je samo formalno bio sastavni deo Turske.
1889. - Umro je ruski pisac, književni kritičar i estetičar Nikolaj Gavrilovič Černiševski, koji je stvorio sopstveni estetički sistem i snažno uticao na rusku književnost u 19. veku. Zbog propagiranja ideja seljačke revolucije i utopijskog socijalizma prognan je u Sibir. U disertaciji "Estetički odnos umetnosti prema stvarnosti" je insistirao na društvenoj ulozi književnosti, ne zanemarujući pritom analizu umetničkih elemenata književnog dela. U romanu "Šta da se radi" je vatreno propagirao socijalističko-utopijske poglede na probleme braka, porodice, emancipacije žene i društvenih ideala. Ostala dela: "Ogledi o Gogoljevom periodu ruske književnosti", "Književno-kritički članci", "Rus na randevuu".
1897. - Rođen je nemački ratni zločinac Jozef Gebels, ministar propagande Trećeg rajha.
1910. - Rođen je engleski filozof Džuls Alfred Ejer, čija je knjiga "Jezik, istina i logika" svojevrstan manifest logičkog pozitivizma. Ostala dela: "Zasnivanje empirijskog znanja", "Problem saznanja", "Pojam osobe".
1911. - Umro je američki novinar mađarskog porekla Džozef Pulicer, začetnik "žute štampe", iz čije se fondacije svake godine dodeljuje "Pulicerova nagrada" za novinarstvo, karikaturu, američku istoriju, poeziju, dramu, roman i muziku. Emigrirao je mlad u SAD, učestvovao u Američkom građanskom ratu i biran je u Kongres. Bio je vlasnik listova "Vrld" i "Ivning Vrld" u Njujorku i "Post-Dispeč" u Sent Luisu. Na Kolumbija univerzitetu osnovao je 1903. prvu novinarsku školu.
1918. - Hrvatski sabor je posle raspada Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu proglasio otcepljenje Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od Habzburške monarhije radi priključenja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, što je propraćeno velikom manifestacijom ispred zgrade Sabora u Zagrebu.
1923. - Turska je proglašena republikom, a general Mustafa Kemal Ataturk postao je prvi predsednik Republike Turske. Zvanje Ataturk - otac Turaka, Kemal je dobio od Skupštine Turske tek kasnije 1930.
1929. - Krah Njujorške berze, poznat kao "crni utorak", označio je početak velike krize američke privrede tokom koje su pale pod stečaj mnoge krupne banke i najmoćnije kompanije, a hiljade sitnih poslovnih ljudi doslovno je ostalo bez ičega. Bilo je to vreme čestih samoubistava poslovnih ljudi i opšteg beznađa. Industrijska proizvodnja pala je u razvijenim zemljama na nivo s početka veka, a bez posla je ostalo 26 miliona ljudi.
1936. - U prvom vojnom udaru u arapskom svetu, general Bakr Sidki oborio je iračku vladu.
1950. - Umro je švedski kralj Gustav V, koji je tokom vladavine od 1907. do smrti uspešno obezbedio neutralni status Švedske tokom oba svetska rata.
1956. - Iskoristivši francusko-britanski napad na Egipat, izraelska armija je prodrla na Sinaj i brzo porazila slabe egipatske snage. Rat koji su dve zapadne zemlje povele radi zaštite političkih i ekonomskih interesa na Suecu završen je početkom novembra, posle intervencije UN i oštrih upozorenja Sovjetskog Saveza i SAD.
1957. - Diktator Fulhensio Batista suspendovao je kubanski ustav.
1962. - SAD su obustavile pomorsku blokadu Kube na zahtev generalnog sekretara UN U Tanta. SAD su blokirale Kubu zbog instaliranja sovjetskog raketnog oružja na ostrvu, čime je izazvana Karipska kriza, okončana prethodnog dana sporazumom američkog i sovjetskog lidera Džona Kenedija i Nikite Hruščova o povlačenju raketa i obustavi blokade.
1964. - Ujedinjena Republika Tanganjika i Zanzibar promenila je naziv u Tanzanija.
1988. - Prvi sovjetski raketoplan "Buran" poleteo je sa Zemlje.
1996. - U Beču je održana aukcija oko 8.000 slika, skulptura i ostalih umetničkih dela koje su od austrijskih Jevreja u Drugom svetskom ratu oteli austrijski i nemački nacisti, a prihod je namenjen ljudima koji su preživeli holokaust.
1998. - Veteran američke astronautike Džon Glen je u 77. godini života spejs šatlom "Diskaveri" ponovo poleteo u kosmos, 36 godina posle njegove prve kosmičke misije.
2002. - Državni tužilac podigao je optužnicu zbog izborne prevare protiv predsednika Nikaragve Enrikea Bolanosa i potpredsednika Hosea Risa, što je prvi slučaj u istoriji te centralnoameričke zemlje da je krivično delo stavljeno na teret šefa države za vreme trajanja njegovog mandata.
2004. - Predsednici država ili vlada i ministri spoljnih poslova 25 zemalja članica Evropske unije potpisali su u Rimu Ustav EU, koji je trebalo da, u roku od dve godine, ratifikuju sve zemlje članice EU.
2006. - Prilikom pada nigerijskog aviona sa više od 114 putnika i članova posade koji se srušio nedugo posle poletanja sa aerodroma u Abudži, glavnom gradu Nigerije, preživelo je 9 osoba. Među poginulima nalazio se i duhovni lider muslimana u toj zemlji Muhamadu Makido, sultan severne države Sokoto, njegov sin, kao i sin bivšeg predsednika Nigerije Šehua Šagarija, koji se na vlasti nalazio od 1979-1983.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...











