Uvođenje reda u oblast obezbeđenja

Izvor: RTS, 20.Dec.2012, 15:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Uvođenje reda u oblast obezbeđenja

Zakon o privatnom obezbeđenju uskoro bi trebalo da se nađe u skupšštinskoj proceduri. O potrebi za takvim zakonom svedoči podatak da se u Srbiji oko tri stotine firmi bavi obezbeđenjem, a da njihov rad niko ne kontroliše.

U Skupštinskoj proceduri uskoro bi trebalo da se nađe Zakon o privatnom obezbeđenju, koji je i pre godinu dana bio u parlamentu, ali nije usvojen. O tome koliko je važno da se takav zakon donese, govori podatak da se u Srbiji oko tri stotine firmi bavi >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << privatnim obezbeđenjem, 13 detektivskom delatnošću, a njihov rad niko ne kontroliše.

Nedavno objavljeno istraživanje javnog mnjenja "Građani Srbije o bezbednosti" pokazalo je da se ljudi kada je u pitanju njihova bezbednost u 50 odsto slučajeva oslanjaju na sebe, 17 odsto uzda se u policiju, a svega 0,6 odsto u privatno obezbeđenje. Među bogatijim građanima njih sedam odsto bi se oslonilo na privatno obezbeđenje.

"Malo građanana će se pouzdati u privatno obezbeđenje. To će učiniti najimućniji naravno zato što imaju imovinu koju štite. Glavni klijent su pravna lica, banke, firme i objekti od vitalnog značaja poput vodovoda, rudnika", kaže Marko Milošević iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Procenjuje se da oko 50 hiljada ljudi radi u tom sektoru, više nego u vojsci ili u policiji, a godinama se čeka na zakon kojim će biti uređen njihov rad.

Milorad Todorović iz MUP-a napominje da je prema strategiji nacionalne bezbednosti, privatna bezbednost je jedan od činilaca opšte bezbednosti države.

"Faktički uvodi se red u sektor privatne bezbednosti. Znaće se tačno ko može da se bavi bezbednošću uvode se licence, a za kontrolu će u prvom trenutku biti zaduženo Ministarstvo", navodi Todorović.

Dragiša Jovanović iz Udruženja za privatno obezbeđenje PKS kaže da je tom udruženju stalo da se zna ko šta radi. "To se može omogućiti samo donošenjem zakona, propisivanjem licenci i uslova za sticanjem tih licenci, dodaje Jovanović.

Na srpsko tržište bezbednosti stigle su velike multinacionalne kompanije, a samo u dve zaposleno je 10.000 ljudi.

Prema rečima Đorđa Vučinića iz "Sekuritasa" u ovom trenku najveći problem teška ekonomska kriza. "Prinuđeni smo da radimo sa vrlo niskom cenama na tržištu, pa što naši zaposleni imaju niske plate. Preduzeće ima prolblema sa likvidnošću, jer se naši klijenti se sučavaju sa problemima, samim tim se suočavamo i mi koji im pružamo usluge", objašava Vučinić.

Aleksandar Kozlica iz firme G4S smatra da bi novi zakon trebalo da vodi računa i o ekonomskim aspektima. "U taj proces trbalo da se uključe i sindikati obzirom da će licenciranje firmi i zaposlenih dosta košati", napominje Kozlica.

U Srbiji ima tridesetak detektivskih agencija. Kontrola rada agencija, a ni njihova delatnost nije regulisana zakonom.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.