Sarkozi stoji između Turske i EU

Izvor: Southeast European Times, 20.Apr.2010, 22:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sarkozi stoji između Turske i EU

Francuski predsednik postao je personifikacija evropskog protivljenja nastojanjima Turske za pridruživanje EU, ali njegov dijalog sa turskim premijerom Redžepom Tajipom Erdoganom povećao je nade.

20/04/2010

A. Šimšek za Southeast European Times -- 20/04/10

Sastanak turskog premijera Redžepa Tajipa Erdogana, u Parizu ranije ovog meseca, sa francuskim predsednikom Nikolasom Sarkozijem doveo je do određenog optimizma -- doduše opreznog -- da bi Francuska >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << mogla ponovo da razmotri svoje protivljenje članstvu Turske u EU.

Erdogan sa sastao sa Sarkozijem 8. aprila. Snažno protivljenje francuskog predsednika bilo je stalna prepreka za Ankaru.

Turska ima po veličini šesti BDP u Evropi, u iznosu od 644,8 milijardi evra godišnje, a njegov rast u poslednjih petnaest godina kretao se oko 6,5 odsto. Ta cifra ne samo da je veća u odnosu na sve zemlje kandidate, nego ostaje nedostižna i za mnoge sadašnje članice EU.

Turska i evropski partneri igrali su značajnu ulogu u suočavanju sa iranskom nuklearnom krizom, bezbednosnom situacijom u Avganistanu i unapređivanju stabilnosti u Iraku.

Bez obzira na to, ni sve istaknutija uloga zemlje nije uspela da uveri skeptike. Sarkozi tvrdi da "Evropa mora sebi da odredi granice" i da "nemaju sve zemlje predispozicije da postanu članice Evrope".

Turskoj nije mesto unutar tih granica, insistirao je francuski predsednik.

To je Sarkozijev zvanični stav od kada je došao na vlast 2007. godine. Međutim, Erdoganova nedavna poseta -- nakon koje će uslediti Sarkozijeva poseta Ankari -- možda nagoveštava preokret u korist Turske.

"Najznačajniji ishod Erdoganove posete je Sarkozijevo prihvatanje njegovog poziva da [poseti] Tursku krajem ove godine", rekao je SETimesu dr Džengiz Aktar sa Univerziteta Bahčešehir u Istanbulu.

"Od kada je preuzeo predsedničku funkciju, Sarkozi je promenio mišljenje o skoro svim političkim temama, osim oko Turske", rekao je Aktar. "Međutim, on je u poslednje vreme pod sve većim pritiskom francuskog poslovnog sektora, koji je izgubio skoro svu konkurentnost na turskom tržištu protiv svojih rivala. Možemo predvideti da Sarkozi sada takođe traži načine da se okrene od snažnog protivljenja Turskoj."

Erdogan je rekao da su on i francuski predsednik razmotrili sve aspekte bilateralnih odnosa, uključujući ekonomske i vojne odnose, zajedno sa mogućnošću saradnje kako bi se uhvatilo u koštac sa regionalnim i globalnim problemima.

"Nadam se da ćemo biti domaćini gospodinu Sarkoziju u Turskoj kasnije ove godine i da ćemo detaljnije razmotriti naše korake za budućnost", rekao je Erdogan.

Turska i Francuska su saveznici u NATO-u i imaju slična viđenja oko mnogih spoljnopolitičkih pitanja. Međutim, poslednji francuski zvaničnik koji je posetio Tursku bio je bivši predsednik Fransoa Miteran 1992. godine.

Sarkozijev prethodnik predsednik Žak Širak posmatran je kao prijatelj Turske. Uz Širakovu podršku, Turska je počela pregovore o članstvu sa EU 2004. godine.

Međutim, Sarkozi je otvoreno osporio punopravno članstvo Turske i blokirao otvaranje pet od neophodnih 35 poglavlja u razgovorima o pridruživanju. Činjenica da Ankara nije mogla da dobije snažnu političku podršku Francuske u naporima za rešavanje kiparskog spora je još jedan izvor problema.

Aktar kaže da se članstvu Turske ne protivi Francuska, nego "Sarkozijeva Francuska".

"Sarkozi se samo usredsređuje na dobijanje podrške birača koji strahuju od islama i on misli da može to da izvede protivljenjem Turskoj", rekao je Aktar. "Ako Sarkozi izgubi na izborima 2012, Francuska će imati novu politiku prema Turskoj -- od predsednika izabranog sa levice ili desnice."

Drugi članovi EU, kao što su Britanija, Italija i neke severne evropske zemlje snažno podržavaju punopravno članstvo Turske u EU, naglašavajući njen geostrateški značaj kao mosta ka muslimanskom svetu.

Nemačka je međutim samo ponudila "privilegovano partnerstvo" za Tursku, što nije punopravno članstvo i samim tim nije prihvatljivo Ankari.

Jedan od najvećih pristalica uključenja u EU je Španija, koja je trenutno predsedavajući rotirajućeg predsedništva bloka.

Dijego Lopez Garido, španski državni sekretar za evropske poslove, nedavno je rekao da će pregovaračka poglavlja o obrazovanju i bezbednosti hrane verovatno biti otvorena za Tursku do kraja godine.

Nastavak na Southeast European Times...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.