Izvor: Nezavisne Novine, 25.Dec.2016, 09:57   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Na današnji dan, 25. decembar

Danas je nedjelja, 25. decembar, 360. dan 2016. Do kraja godine ima šest dana.800. - Papa Lav Treći u Rimu krunisao franačkog vladara Karla Velikog za svetog rimskog cara, što će biti titula njemačkih i austrijskih monarha do vremena Napoleona Prvog.

1066. - U Vesminsterskoj katedrali u Londonu za engleskog kralja krunisan normanski vojvoda Vilijam Prvi Osvajač, nakon nešto više od dva mjeseca pošto su Normani pod njegovom komandom kod Hestingsa potukli vojsku Harolda >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << Drugog, posljednjeg saksonskog kralja Engleske.

1642. - Rođen engleski fizičar, matematičar, mehaničar i astronom Isak NJutn /prema pojedinim izvorima datum njegovog rođenja je 4. januar 1643/, univerzitetski profesor na Kembridžu, koji je otkrio gravitaciju, odnosno opšti zakon privlačenja masa, čime je počela nova epoha u mehanici i astronomiji. Od 1703. do smrti 1727. bio je predsjednik Londonskog kraljevskog društva. Nezavisno od Vilhelma Lajbnica otkrio je diferencijalni i integralni račun. Postavio je temelje klasične fizike i otkrio neke zakonitosti u optici. Objasnio je padanje i kretanje tijela, kretanje Mjeseca oko Zemlje i planeta oko Sunca, kretanje kometa, plimu i oseku. Otkrio je zakon inercije, nezavisnosti dejstva sile i akcije i reakcije i izveo ostale teoreme mehanike. U matematici je pronašao i metodu interpolacije, uopštio binom i našao binomni beskonačni red, metodu približnog određivanja vrijednosti nula funkcije, klasifikovao oko 80 algebarskih stepena. Konstruisao je prvi teleskop s konkavnim ogledalom. U čast NJutna znakom N se obilježava sila.

1688. - U Francusku pobjegao DŽejms Drugi, posljednji engleski kralj iz dinastije Stjuart, zbačen zbog apsolutističke politike i naturanja rimokatoličke vjere.

1721. - Rođen engleski pisac Vilijam Kolins, jedan od najznačajnijih engleskih lirskih pjesnika 18. vijeka. Upadljivo je ispoljavao romantičarsko interesovanje za tajanstveno, legendarno i fantastično i izvjesno demokratsko osjećanje. Djela: ode "Veče", "Škotske praznovjerice", "Sloboda".

1741. - Švedski fizičar Anders Celzijus izumio skalu od 100 stepeni za mjerenje temperature.

1776. - General DŽordž Vašington prebacio snage kojima je komandovao preko rijeke Delaver u NJu DŽersiju i izveo iznenadni napad na njemačke plaćenike koji su se u američkom ratu za nezavisnost borili za račun Britanaca.

1868. - Zbog finansijskih teškoća u Beogradu prestao da izlazi časopis "Vila", koji je 1865. pokrenuo srpski istoričar i državnik Stojan Novaković.

1870. - Rođena njemačka revolucionarka Roza Luksemburg, jedan od osnivača Socijaldemokratske partije Poljske 1893. i Komunističke partije NJemačke 1918, predstavnik lijevog krila Druge internacionale. U Prvom svjetskom ratu je kao dosljedni antimilitarista bila protiv ratnih kredita. Težeći objedinjenju ljevice, početkom rata je s njemačkim revolucionarom Karlom Libknehtom osnovala grupu "Internaconala", kasnije nazvanu "Spartakov savez", iz kojeg je nastala Komunistička partija. Proganjana je i često hapšena, a poslije propasti novembarske revolucije u NJemačkoj 1918. zvjerski je usmrćena s Libknehtom 15. januara 1919. Napisala je više marksističkih teorijskih djela, uključujući "Akumulaciju kapitala".

1876. - Rođen pakistanski državnik Mohamed Ali DŽina, osnivač i prvi predsjednik Pakistana, koji se s Mahatmom Gandijem i DŽavaharlalom Nehruom borio za nezavisnost indijskog potkontinenta od Velike Britanije. Potom se s njima sukobio, tražeći posebnu muslimansku državu. Britanija je 1947. priznala nezavisnost i Indije i muslimanske države nazvane Pakistan.

1899. - Rođen američki filmski glumac Hemfri Deforest Bogart, dobitnik nagrade "Oskar" 1951. za film "Afrička kraljica". Kao jednu od najvećih glumačkih ličnosti u istoriji filma potvrdio ga je tek posmrtni mit poslije 1957. Ostali filmovi: "Kazablanka", "Malteški soko", "Duboki san", "Blago Sijera Madre", "Rt Largo", "Imati i nemati", "Pobuna na Kejnu", "Bosonoga kontesa", "Časovi očaja", "Težak pad".

1914. - U Prvom svjetskom ratu na Zapadnom frontu stupilo je na snagu legendarno nezvanično "božićno primirje" - kada je grupa britanskih i njemačkih vojnika obustavila paljbu, izašla iz rovova i susrela se na ničijoj zemlji između zaraćenih strana.

1918. - Rođen egipatski državnik Anvar el Sadat, predsjednik Egipta od oktobra 1976. do oktobra 1981, kad su ga na vojnoj paradi u Kairu ubili islamski teroristi, ogorčeni što je sklopio mir sa Izraelom.

1926. - Japanski regent princ Hirohito naslijedio prijesto Japana poslije smrti oca cara Jošihita.

1938. - Umro češki pisac Karel Čapek, čije djelo odlikuje odbrana čovjeka od samovolje velikih i skepsa prema svemu što prijeti primarnim vrijednostima života. U utopističkim romanima "Fabrika apsolutnog", "Krakatit" i "Rat ljudi i daždevnjaka" upozorio je na apsurdnost tehničke civilizacije, a kao direktna opomena zvuče drame "Bijela bolest" i "Mati". Ostala djela: zbirke pripovijedaka "Raspeće", "Mučne pripovijetke", drame "Rozumovi univerzalni roboti", "Razbojnik", romani "Hordubal", "Meteor", "Običan život", putopisne kozerije "Putopisi iz Italije", "Putopisi iz Engleske", eseji i feljtoni "Kritika riječi", "O najbližim stvarima", "Razgovori sa T. G. Masarikom".

1941. - Japanska armija u Drugom svjetskom ratu okupirala Hong Kong poslije 17 dana opsade.

1942. - Srpski kompozitor, dirigent i muzikolog Vojislav Vučković strijeljan u okupiranom Beogradu pošto ga je uhapsila specijalna policija. Završio je konzervatorijum u Pragu, gdje je doktorirao muzikologiju. Bio je profesor Muzičke škole "Stanković" u Beogradu, dirigent Beogradske filharmonije, saradnik mnogih listova i časopisa. Između dva svjetska rata učestvovao je u radničkom pokretu, organizovao studentske i radničke horove, pisao muzičku kritiku. U Drugom svjetskom ratu uključio se u Narodnooslobodilački pokret i u ilegalo nastavio da komponuje, stvorivši najznačajnije djelo - "Herojski oratorijum". Komponovao je i simfonijske poeme "Ozareni put" i "Burevesnik" i balet "Čovek koji je ukrao sunce".

1943. - Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije poslalo u Drugom svjetskom ratu premijeru Vinstonu Čerčilu telegram u kojem se navodi: "Naša politika mora da se osloni na činjenicu - partizani će zavladati u Jugoslaviji. Oni su za nas u vojnom pogledu od velike vrijednosti i moramo im pružiti punu podršku. Vojni razlozi važniji su od političkih. U najvećoj mjeri se može sumnjati u tačnost shvatanja da monarhiju i dalje treba smatrati elementom jedinstva u Jugoslaviji".

1971. - U toku požara u jednom hotelu u prestonici Južne Koreje - Seulu život izgubilo 139 ljudi.

1977. - Umro engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin, jedan od pionira kinematografije i najvećih umjetnika u istoriji filma. U SAD je otišao 1910. i počeo u filmskim burleskama Maka Seneta, ali se brzo osamostalio i stekao svjetsku slavu originalnim likom sentimentalnog klovna - skitnice. NJegov izvorni humanizam, izgrađen u vrijeme teške mladosti - izražen likom dobroćudne skitnice Čarlija - učinio je da svima postane jasna snaga filmskog govora i njegova moć u afirmaciji univerzalnih ljudskih vrijednosti. Mada nikad nije propovijedao radikalizam bilo kojeg oblika, njegov filmski opus bio je dovoljan razlog da ga godinama progoni šef FBI Edgar Huver, a u vrijeme antikomunističke histerije u SAD postao je žrtva američkog republikanskog senatora DŽozefa Makartija, pa je 1952. emigrirao u Švajcarsku, gdje je je umro. Snimio je 75 kratkih i dugometražnih filmova, a 1972. dodijeljena mu je nagrada "Oskar" za životno djelo. Filmovi: "Idila u polju", "Pasji život", "Mirna ulica", "Hodočasnik", "Dječak", "Potjera za zlatom", "Cirkus", "Svjetlosti velegrada", "Moderna vremena", "Veliki diktator", "Gospodin Verdu", "Jedan kralj u NJujorku", "Svjetlosti pozornice", "Grofica iz Hong Konga".

1979. - Sovjetske trupe ušle u Avganistan, u prvoj vojnoj intervenciji SSSR-a izvan Varšavskog pakta, što je zvanična Moskva objasnila namjerom da zaustavi građanski rat u toj zemlji.

1983. - Umro katalonski slikar i vajar Huan Miro, jedan od najvećih nadrealističkih umjetnika. Studirao je u rodnoj Barseloni, a od 1919. je živio u Parizu. Kratko je stvarao pod uticajem kubizma, ali je od 1924. izgradio neponovljiv lični stil, zasnovan na krajnje spontanom registrovanju formi i znakova koji evociraju podsvjesne predstave primarnih i elementarnih vitalnih stanja.

1989. - Zbačeni rumunski diktatorski par Nikolae i Helena Čaušesku strijeljan u Trgovištu poslije tajnog suđenja.

1991. - Ostavku podnio sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov, od osnivanja SSSR-a 1922. sedmi /i posljednji/ lider najveće države u svijetu. NJegovi prethodnici bili su Vladimir Lenjin, Josif Staljin, Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Jurij Andropov i Konstantin Černjenko.

1995. - Umro je američki filmski glumac, pjevač i zabavljač Din Martin, koji je početnu slavu stekao u tandemu s komičarem DŽerijem Luisom, s kojim je snimio 18 filmova. Igrao je i u mnogim vestern i kriminalističkim filmovima. Filmovi: "Artisti i modeli", "Holivud ili propast", "Rio Bravo", "Četvoro za Teksas".

1995. - U poplavama na istoku Južne Afrike život izgubilo najmanje 124 ljudi.

1997. - Na Kubi prvi put poslije tri decenije javno i svečano proslavljen Božić. Predsjednik Fidel Kastro proglasio je taj dan praznikom u čast pape koji je narednog mjeseca posjetio Kubu.

- Danas dio hrišćana slavi Božić, praznik rođenja Isusa Hrista. Većina pravoslavaca Božić slavi 7. januara /25. decembar prema Julijanskom kalendaru/.

Nastavak na Nezavisne Novine...