Izvor: Nezavisne Novine, 31.Okt.2016, 15:13   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kako do ubrzanog starenja rakije?

Vrijeme neophodno za minimalno odležavanje mlade rakije je od 60 do 90 dana. Mnogi domaćini opredjeljuju se za snižavanje njene jačine (medicinskom destilovanom vodom) sa uobičajenih 65 do 70 odsto na željenu jačinu od 40 do 50 odsto alkohola. Osim željenog ukusa, mirisa i drugih kvalitetnih osobina rakije do izražaja dolaze i pojedini nedostaci koji se moraju otkloniti.

Umjesto hrastovih buradi mogu se koristiti odležali, suvi, dobro ovinjeni hrastovi štapići, koje >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << treba ubaciti u staklene, ili prohromske sudove. Međutim, za kraće ili brže sazrevanje rakije treba primjeniti nešto složeniji “hemijski” postupak. Pripremljeni hrastovi štapići najprije se potope u 0,5% rastvor natrijum-hidroksida na temperaturi 25 stepeni Celzijusa da odstoje tri dana, a zatim tri dana u rastvor kalijum-permangana. Štapiće, potom, na plamenu tvrdog drveta blago opaliti, kako bi naknadnim utapanjem bolje upili kalijum-permanganat (hipermangan) koji na temperaturi 25 stepeni Celzijusa ubrzava proces starenja rakije na svega pet do šest mjeseci.

Za ubrzano sazrevanje šljivovice, vješti, spretni i iskusni proizvođači koriste suve šljive (po mogućnosti požegače). Njihovim naizmjeničnim hlađenjem u zamrzivaču i zagrijavanjem u mikrotalasnoj pećnici, za deset do dvanaest sati dobije se sok koji rakiji daje lijepu boju i karakterističan miris šljivovice.

Postoji još jedna oprobana metoda za ubrzano starenje rakije. Dobroj, aromatičnoj i obojenoj, odležaloj staroj šljivovici treba dodati istu količinu nove (odležale najmanje šest nedelja). Burad se, potom, valjaju radi boljeg miješanja, po čemu je ova metoda dobila ime “valjanje rakije”. Nakon toga, rakija se ostavlja na odležavanje nekoliko nedjelja na toplom, za šta je u ljetnjem periodu pogodan tavan. Na isti način, samo u staklenim, ili prohromskim sudovima, miješaju se i ostavljaju na odležavanje i “bijele” rakije (loza, trešnja, kruška, a ponekad kajsija i breskva).

Nastavak na Nezavisne Novine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.