Ikone koje su sačuvale nacionalni ponos

Izvor: Večernje novosti, 11.Okt.2016, 16:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ikone koje su sačuvale nacionalni ponos

U Muzeju Srpske pravoslavne crkve otvorena izložba ikonopisa iz vremena prve obnove Pećke patrijaršije od 1557. do 1690. godine SKRIVENO blago srpske duhovne i umetničke baštine, više od sto gotovo nepoznatih ikona, pravih remek-dela, dostupno je javnosti od 10. oktobra na izložbi "Srpski ikonopis na području obnovljene Pećke patrijaršije 1557-1690." u Muzeju Srpske pravoslavne crkve. Ovu izuzetnu postavku, jedan od najvažnijih kulturnih događaja ove godine, svečano >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << su otvorili patrijarh srpski Irinej i ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević. On je poručio da ikonopis sa prostora obnovljene Pećke patrijaršije predstavlja jedan od stožera našeg kulturnog identiteta.- Zanimljivost ovog veoma bogatog i plodnog perioda je izvestan tematski otklon od vizantijske škole ikonopisa, jer se glavne hrišćanske teme obogaćuju događajima iz nacionalne istorije - rekao je Vukosavljević. - To govori jednu vrlo značajnu stvar, da su stub našeg nacionalnog identiteta i stub očuvanja nacionalnog ponosa predstavljale s jedne strane epske narodne pesme, a s druge ovakav ikonopis. Tako je u potpunosti ostvaren dubok sociološki, društveni i psihološki cilj: trebalo je porobljenom narodu reći da ne predstavlja tursko roblje već da je imao slavu, državu, identitet i ponos. I da će, ako sačuva svest o tome, do obnove države i slave sigurno doći. Istorija je pokazala da su bili u pravu.Patrijarh srpski Irinej je ukazao da izložene ikone ne izgledaju kao u vreme kad su stvorene, već nose tragove koje je na njima ostavilo vreme. Mnoga dela su oštetili zub vremena ali i bolesna mržnja i vandalizam.- Neke od njih su i uništavane, ali se lepota i svetost tih ikona i te kako vide. Izložba treba da nas podseti i na naše vreme. One su pravljene na našem svetom Kosovu i Metohiji, na prostoru koji je danas veoma ugrožen i koji se otima od srpske istorije i srpskog naroda. Neka nas izložba podseti da podignemo svoj glas, ovde i van naših granica, da učinimo sve da sačuvamo ono što je naše. Nikoga ne ugrožavamo, nego čuvamo ono što smo uvek imali i što za svagda treba da ostane u našem narodu, istoriji i kulturi - kazao je patrijarh Irinej.Opelo Stefana Dečanskog iz Pećke patrijaršijeKulturno i duhovno blago SPC često je bilo predmet neprijateljskog pljačkanja i razaranja, ali i naše nebrige, ukazao je i upravnik Muzeja SPC, đakon Vladimir Radovanović- Kao savremenici poslednjih ratnih zbivanja, naročito na prostoru Kosova i Metohije i sami smo svedoci tog uništavanja, ali i perfidnih pokušaja da se kulturno nasleđe SPC i srpskog naroda prepiše kulturnom nasleđu nepostojećeg "kosovskog naroda". Ovo ide na dušu i savest onih koji to rade. Nažalost, na našu savest ide to što uništene ikone nisu bile dovoljno istražene, popisane i fotografisane. Na taj način bi bile u jednom obliku sačuvane za buduća pokolenja. Zato su priprema i održavanje ove izložbe prvi korak na dugom putu zaštite i predstavljanja duhovnog i kulturnog blaga SPC - rekao je Radovanović. Veliki broj ikona oštetili su vandalizam i zub vremena Foto Ž. KneževićSRPSKA RENESANSAOBNOVA samostalnosti Pećke parijaršije 1557. na velikom prostoru koji je bio pod njenom jurisdikcijom, od Slovačke do Grčke, započeta je sveopšta duhovna i kulturna obnova Srba posle vek i po osmanskog terora.Ikona posvećena Hristu i srpskim svetiteljima- Ona je imala ključnu ulogu u usporavanju procesa islamizacije srpskog naroda i očuvanju njegove nacionalne svesti. Razmere te obnove najbolje se ogledaju u brojnim novopodignutim hramovima, njihovom freskopisu i ikonopisu, rukopisnim knjigama i drugim bogato opremljenim bogoslužnim predmetima. Kad bi izgubili ono što je nastalo u ovom periodu, ostala bi gotovo potpuna praznina u istoriji i kulturi našeg naroda tog vremena - rekao je đakon Vladimir Radovanović, upravnik Muzeja SPC.

Nastavak na Večernje novosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.