Izvor: Glas javnosti, 30.Jun.2008, 08:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Monopol manjinskih ideologija?
Piše Ivan Miklenić: Proslava Dana državnosti - 25. jula, na godišnjicu prihvaćanja u Hrvatskom saboru Deklaracije o neovisnosti Republike Hrvatske - povod je za svestranu analizu položaja, razvitka i perspektiva hrvatske države a u čemu bi trebali sudjelovati i građani vjernici. Na mnoga pitanja što se poduzima da bi se riješile neke krajnje nepovoljne situacije hrvatskog društva (na primjer trajna demografska kriza, odnosno praktično izumiranje ili enormno veći uvoz od izvoza), uglavnom >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << se od državnih dužnosnika dobivaju odgovori da su već poduzete određene mjere i osobito da će se još poduzeti i druge mjere. Takvi odgovori otkrivaju da još uvijek nema jasne i čvrste političke volje za definiranje prioriteta te za učinkovitije i skuplje mjere za rješavanje vitalnih problema. Da nema prave političke volje da se to - jedno od ključnih pitanja hrvatskog društva - počne rješavati, pokazuje i pasivan odnos države prema neraščišćenoj prošlosti koja se trajno zloporabi za nove optužbe, sukobe i podjele, a poznato je da samo objektivna istina oslobađa. Dodaju li se tome činjenice da u hrvatskom društvu (u kojem se više od 90 posto građana deklarira kršćanima) manjinske ideološke skupine na javnoj sceni imaju gotovo potpuni monopol, a iza javne scene dirigiraju i politikom i gospodarstvom i kulturom, očito je da državni aparat nije jednako u službi cijeloga društva i svih građana. Očito je da se hrvatska država još i te kako mora izgrađivati i u svom temeljnom društveno-političkom sustavu da bi postala sposobna ispuniti ne samo norme koje proizlaze iz zahtjeva s pregovora s EU nego i realne i specifične zahtjeve i potrebe hrvatskoga društva.
BEZ VOLJE I SPOSOBNOSTI
Hrvatski državni aparat još uvijek nije sposoban, a čini se ni voljan poduzeti korake da se uvođenjem principijelne zakonitosti - a što uključuje da zakoni budu stvarne i jasne pravne norme a ne politički ili ideološki ciljevi s rastezljivim odredbama - da se hrvatsko društvo oslobodi neprimjerenog utjecaja ljudi iz prošloga ideološkoga i totalitarističkoga režima i da se i te ljude integrira u pluralno demokratsko društvo u kojem ne smije biti ni privilegiranih ni podčinjenih.
