Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 19.Avg.2024, 13:05
Infarkt sve češće pogađa mlađe od 40 godina
Preterana konzumacija energetskih pića, u kombinaciji sa alkoholom, nekontrolisani unos steroida, nezdrava ishrana i stres, glavni su faktori rizika za infarkt, koji sve više pogađa mlađe od 40 godina u Srbiji. Zabrinjava i podatak da su kardiološke ambulante pune građana sa upalom srčanog mišića, kao posledice preležanog koronavirusa.
Tahikardija, aritmija, miokarditis - kardiovaskularni problemi koji su nekada bili karakteristični samo za starije osobe, sve više pogađaju >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << mlađe, pre svega muškarce, te kardiohirurzi više nisu iznenađeni kada im na operacionim stolovima zbog srčanog udara, završavaju mladi između 20 i 30 godina. Gojaznost, nikotin, energetska pića, u kombinaciji sa alkoholom, samo su neki od faktora rizika, a lekari pozivaju na oprez i sve sportiste u teretanama, naročito one koji u zdravstvenom kartonu imaju evidentiranu neku srčanu tegobu.
"Sve što koristite nekontrolisano izazove vam tegobe, pre ili kasnije, tu mislimo i na hormonske terapije, koje su i zabranjene, sve vrste steroida, i druga stimulativna sredstva. Dovoljno je već i preterano uzimanje kofeina i energetskih pića, koja mogu da izazovu aritmiju i tahikardiju", kaže dr Radinka Pekić, internista kardiolog.
U eri epidemija raznih respiratornih i drugih virusa, lekari se suočavaju sa sve većim brojem upala srčanog mišića, koji, kako ističe doktorka Pekić, nekada mogu da prođu bez posledica, a neretko ostavljaju trajna oštećenja na srcu.
"Kovid i drugi virusi mogu da budu vrlo agresivni, i da izazovu potpuno propadanje srčanog mišića i da jedna mlada osoba ima potpuno oslabljen srčani mišić do toga da mu je čak potrebna i transplantacija srca. Virus može da uđe u srce, može da ošteti srčanu ovojnicu i da to perspektivno postane problem", objašnjava dr Pekić.
Genetika je, kako dodaje naša sagovornica, nepromenljivi faktor rizika, genetski predodređene porodične hiperlipidemije, mogu da se tretiraju isključivo doživotnom terapijom. Sistematski pregledi u školama, od najranijeg uzrasta, koje je nedavno najavilo i Ministarstvo zdravlja, veoma su važni.
"Neke stvari se razviju tek u rastu, razvoju u pubertertu, a obavezno, vrlo ozbiljniji sistematski pregledi bi morali biti kod deca sportista. Naša deca dolaze sa običnim potpisom, pečatom sa urađenim EKG-om, na običnom EKG-u ne mora da se otkrije srčana mana, svako dete koje trenira trebalo bi da uradi jednom godišnje ultrazvuk srca i test opterećenja", dodaje dr Pekić.
Pomenuti pregledi preporučuju se jednom godišnje i svim odraslima, bez obzira na godine, uz nošenje holtera za proveru krvnog pritiska, a zdravlju našeg srca doprineće i izbegavanje procesuirane hrane, prezaslađenih sokova, zadimljenih prostora i umerena fizička aktivnost.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






