Izvor: B92, 10.Mar.2012, 16:15 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Manasiji pripada "pola Despotovca"?
Despotovac -- Šumsko gazdinstvo "Južni kučaj" Despotovac prvo je primenilo Zakon o restituciji i crkvama braničevske i šumadijske eparhije vratilo 7.800 hektara šuma.
"Reč je o čak 25 odsto površina kojima smo gazdovali', , izjavio je direktor gazdinstva Ranko Šikanja. i napomenuo da je "Južni kučaj" imao velike komplekse šuma koje su pripadale manastirima ovih dveju eparhija.
Šikanja je precizirao >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << da je manastirima braničevske eparhije: Manasiji vraćeno oko 4.000 hektara, Ravanici 1.500 a manastirima "Svetoj Petki", Miljkovom manastiru, manastiru "Tomić" oko 150 hektara. Manstirima šumadijske eparhije: Kaleniću, Jošanici, Svetom Vukoji, vraćeno je preko 2.100 hektara.
Na osam hektara zemljišta izgradjena je jedna od Fabrika Industrije kablova iz Jagodine, a na manastirskom zemljištu su garaže i servisi Saobraćajnog preduzeća, farma svinja...
Ažurnost i ekspeditivnost "Južnog kučaja" u povraćaju imovine, pohvalio je vladika braničevski Ignjatije (Midić) i starešine Manasije, koje, takođe, podsećaju na velike površine zemljišta, većinom u najužem gradskom delu današnjeg Despotovca i brojne objekte, koji crkvi još nisu vraćeni.
Reč je o čak osam hektara zemljišta u gradskom jezgru, koje je svojveremeno oduzeto, i Manasija bi, ako joj se vrati, postala vlasnik "pola Despotovca", izjavili su pravni zastupnici građana Despotovca koji takođe traže povraćaj imovine.
Zemljištu je promenjena namena, postalo je gradsko građevinsko zemljište i na njemu su podignute zgrade i mnogi manastirski objekti više ne postoje, objašnjavaju pravni zastupnici i napominju da ostaje jedino novčana naknada.
Jedan od retkih manastirskih objekata u Despotovcu, koji je sačuvan, i koji je u gotovo samom centru grada, je manastirska vodenca.
Ona je nacionalizovana 1959. godine, bez placa od 19 ari, i pretvorena je u izložbenu galeriju Centra za kulturu u Despotovcu, i tradicionalne kulturne manifestacije "Dani srpskog duhovnog preobraženja".
Stari Despotovčani se sećaju da je na mestu sadašnje zgrade Centra za kulturu "bila manastirska kafana sa 40 soba", a na manastirskom imanju u strogom centru je podignuta Robna kuća.
