Izvor: Blic, 09.Jan.2006, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nemci će tražiti svoju imovinu

Nemci će tražiti svoju imovinu

Austrija, Nemačka i Mađarska tražiće povraćaj nacionalizovane imovine njihovim građanima ukoliko Srbija na vreme ne usvoji zakon o restituciji. Oko 1.800 folksdojčera koji su nakon Drugog svetskog rata proterani iz Vojvodine u Austriju i Nemačku ima pravo da potražuje svoju imovinu u Srbiji.

Tako će Srbija na putu evropskih integracija slediti primer Hrvatske, koja je austrijski angažman za početak pristupnih pregovora osigurala >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Zakonom o povraćaju imovine proteranim folksdojčerima. Slični dogovori našoj zemlji predstoje sa Rumunijom, Bugarskom i Hrvatskom koje će uskoro postati članice EU. Takođe, SAD zahteva vraćanje imovine američkim državljanima srpskog porekla koji su nakon emigracije lišeni imovine u Srbiji.

Osim povraćaja imovine ili kompenzacije tadašnje vrednosti imanja, zemljišta, kuća i fabrika, Srbija će morati da se suoči sa problemom rudnika koji su pre rata poslovali uz pomoć stranog kapitala. Britanci, Nemci, Švajcarci i Rumuni neće se odreći vlasništva rudnika koje su pojedine firme iz tih zemalja imale u Srbiji. Vladimir Lešić, jedan od naslednika vlasnika rudnika na Kosovu, kaže da će Britanci tražiti da im se vrati deo vlasništva nad Rudnikom olova i cinka 'Trepča' koji je pre rata bio u posedu 'Majners limited kompanije' iz Londona. Nemačka će tražiti povraćaj vlasništva nad rudnikom u Boru, a to predstoji i rudniku laporca kod Beočina koji je posedovala jedna švajcarska firma. Takođe, Lešić ističe da je i rumunska firma bila suvlasnik jednog dela rudnika mrkog uglja u sklopu Timočkih rudnika.

Iako se javni zahtevi zemalja EU uglavnom svode na rešavanje pravno-imovinskih odnosa, što se više približavamo članstvu EU, svaka zemlja članica evropske porodice lobiraće u korist svojih biznismena. Iako niko javno ne priznaje, mnogi dilovi prilikom kupovine pojedinih srpskih kompanija i javnih preduzeća biće zalog za poneki glas podrške evropske dvadesetpetorice, ali i uzrok za nova zameranja. Kako nije moguće svima udovoljiti, tek predstoji da se vidi koliko će Srbiju koštati približavanje Evropskoj uniji.

Ivana Cvetković

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.