Vremeplov: Rođen Josip Broz

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 25.Maj.2008, 01:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremeplov: Rođen Josip Broz

1892. - Rođen je doživotni predsednik SFRJ Josip Broz Tito. Upravljao je Jugoslavijom 35 godina. Tačan datum njegovog rođenja nije poznat, ali je rođendanom smatran 25. maj 1892, što je proslavljano u skladu s jakim kultom ličnosti koji je sistematski građen tokom njegove vladavine. Kao austrougarski kaplar učestvovao je u Prvom svetskom ratu - između ostalog i u borbama protiv srpske vojske. Ranjen je i zarobljen u Rusiji 1915,

posle čega je pobegao iz zarobljeništva >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << i učestvovao u Oktobarskoj revoluciji. U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca se vratio krajem oktobra 1920, kada je postao član Komunističke partije, a 1937. njen generalni sekretar. Radio je 1936. i 1937. u Kominterni u Moskvi. Kao vođa KPJ predvodio je u Drugom svetskom ratu partizanski pokret (Narodnooslobodilačka vojska). Iz rata je izašao kao legendarni vođa. Odbio je Staljinov pritisak 1948, nakon čega je decenijama dobijao značajnu finansijsku i vojnu pomoć (vojnu većinom do polovine pedesetih) od SAD. Bio je jedan je od osnivača Pokreta nesvrstavanja. U unutrašnjoj politici - ostavio je ustrojstvo koje je na kraju razorilo Jugoslaviju - ustav iz 1974. godine.

Danas je nedelja, 25. maj, 146. dan 2008. Do kraja godine ima 220 dana.

1803. - Rođen je američki pisac i filozof Ralf Valdo Emerson, osnivač "Kluba transcendentalista". Kao sin pastora prihvatio je sveštenički poziv, ali ga je napustio i pokušao da osnuje novu duhovnu zajednicu u kojoj bi bile otkrivane "skrivene harmonije i nepoznate lepote". U knjigama i predavanjima izražavao je panteističku ljubav prema prirodi, koju je nastojao da uskladi s tradicionalnim američkim individualizmom i romantičnim idejama o

socijalnoj pravdi, etičkoj ispravnosti i odgovornosti. Dela: "Priroda", "Ogledi", "Uzorni ljudi", "Vođ života", "Društvo i usamljenost", "Poeme".

1810. - U Rio de la Plati (sadašnja Argentina) počela je pobuna protiv španskog kolonijalnog režima i vlast je preuzela privremena vlada. Taj dan se proslavlja kao Dan nezavisnosti Argentine, mada je ona formalno proglašena tek u julu 1816.

1840. - U Srbiji je uveden javni poštanski saobraćaj otvaranjem prve pošte u Beogradu u zdanju na Kalemegdanu. Pošta je otpremana u unutrašnjost sredom i subotom.

1856. - Rođen je francuski maršal Luj Feliks Fransoa Franše Depere, istaknuti vojskovođa u Prvom svetskom ratu i počasni vojvoda Srpske vojske. U junu 1918. preuzeo je vrhovnu komandu nad savezničkim snagama na Solunskom frontu i potom procenio da srpska vojska - kao najborbeniji i najspremniji deo savezničkih snaga na tom ratištu - treba prva da krene u proboj fronta. Procena se pokazala savršeno tačnom, jer je srpska vojska, posle njegove zapovesti za proboj Solunskog fronta, brzo porazila Bugare i prisilila ih na kapitulaciju, zatim i austrijske i nemačke trupe, što je bilo odlučujuće za slom Centralnih sila i

okončanje Prvog svetskog rata.

1889. - Rođen je ruski konstruktor aviona i helikoptera Igor Ivanovič Sikorski, jedan od najznačajnijih pionira avijacije, koji je helikopter konstruisao još 1908, a 1913. prvi izgradio

avion s više motora. Njegove velike letilice su ga proslavile u Prvom svetskom ratu, posebno avion "Ilja Muromec" s četiri motora po 55 konjskih snaga. Posle emigriranja u SAD je nastavio da konstruiše višemotorne avione za interkontinentalne letove, a izradi helikoptera se vratio 1939, usavršavajući ih tokom Drugog svetskog rata i posle rata.

1911. - Predsednik Meksika Porfirio Dijaz dao je ostavku posle pobede revolucionarnih snaga nad trupama vlade u građanskom ratu.

1922. - Rođen je italijanski političar Enriko Berlinguer, generalni sekretar Komunističke partije Italije od 1972. do smrti 1984, jedan od najistaknutijih pobornika "evrokomunizma" (zvanično "spoj demokratije i socijalizma" u stvari odustajanje od ideje revolucionarnog dolaska na vlast i prihvatanje institucija parlamentarizma) i tvorac strategija "istorijskog kompromisa" s građanskim strankama, pre svega s demohrišćanima, i "demokratske

alternative". U ranoj mladosti postao je komunista i 1944. uhapšenje kao sekretar komunističke omladine u rodnom Sasariju na Sardiniji. U Centralni komitet partije ušao je 1945, član Politbiroa postao je 1959, a zamenik generalnog sekretara 1969. Kao lider partije potpuno je suzbio sovjetski uticaj u najvećoj komunističkoj partiji na Zapadu.

1923. - Velika Britanija je priznala nezavisnost Transjordanije pod emirom Abdulahom. Istog dana 1946. novim sporazumom priznat je suverenitet te bliskoistočne države nazvane Jordan s Abdulahom kao kraljem.

1929. - U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena je premijera "Gospođe ministarke" Branislava Nušića na kojoj je naslovnu rolu tumačila Žanka Stokić, kojoj je Nušić unapred namenio ulogu.

1944. - Pod šifrom "Konjički skok" Nemci su započeli vazdušni desant na Drvar, u nameri da unište Vrhovni štab NOV i POJ. Grad je snažno bombardovan, posle čega su se spustili nemački padobranci i jedrilice, a ka Drvaru su nadirale jake snage od Knina, Bihaća, Banja Luke, Jajca i Livna. Jedinice oko Vrhovnog štaba, uključujući Šestu ličku brigadu, koja je u Drvar stigla ubrzanim maršem, pružile su snažan otpor, nanele padobrancima znatne gubitke i omogućile izvlačenje Vrhovnog štaba, a Prvi proleterski i Peti korpus poremetili su bočnim udarima nemačku operaciju.

1962. - Umrla je srpska slikarka Zora Petrović, profesorAkademije likovnih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademijenauka i umetnosti. Slikarstvo je učila kod Ljube Ivanovića, Mila Milunovića i vajara Đorđa Jovanovića, potom usavršavala u Pešti i Parizu. Odlikuje je snažan temperament i strastan kolorit. Pretežno je slikala aktove i žene iz naroda. Njeno monumentalno figuralno slikarstvo naslanja se na tradiciju srednjovekovnih srpskih fresaka i boje i oblike našeg podneblja.

1963. - Samit afričkih država u Adis Abebi okončan je sporazumom o osnivanju Organizacije afričkog jedinstva.

1969. - U Sudanu je državnim udarom bez prolivanja krvi vlast preuzeo pukovnik Džafer Muhamed el Nimeiri, koji je oborio demokratski izabranu civilnu vladu i odmah se proglasio general-majorom.

1979. - Jednu od najtežih nesreća u istoriji civilnog vazduhoplovstva SAD nije preživeo niko od 273 putnika i člana posade aviona DC-10, koji se srušio na čikaški aerodrom "O'Hara" pošto mu je prethodno otpao jedan motor.

1983. - U požarima koji su zahvatili tri broda na reci Nil u južnom Egiptu poginulo je više od 300 ljudi.

1991. - Tokom dvodnevnog "vazdušnog mosta", Izraelci su prebacili 15.000 etiopskih Jevreja iz Adis Abebe u Izrael.

1995. - Četiri časa pre isteka ultimatuma, kojim je zaprećeno bombardovanjem ako ne prestanu borbe oko Sarajeva, NATO avioni su bombardovali širu okolinu Pala.

1997. - Vojska je vojnim udarom zbacila civilnu vladu Sijera Leonea i prinudila predsednika Ahmada Tedžana Kabaha da napusti tu zapadnoafričku zemlju.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.