Veća ponuda i konkurencija

Izvor: Politika, 09.Jan.2013, 16:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Veća ponuda i konkurencija

Jačanjem trgovinskih veza i strateškog partnerstva unutar regiona stvoren je prostor za kreiranje novih radnih mesta

Promene od pre nekih dvadesetak godina, kada smo na našem jedinstvenom jugoslovenskom prostoru krenuli u privatizacije, trgovinske i finansijske liberalizacije, deindustrijalizacije, i u svemu tome u usitnjavanja (nasuprot globalizaciji), za rezultat imaju pojedinačne ekonomske teškoće u kojima većina kolektiva ne radi, u kojima je proizvodnja veoma slaba, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << nezaposlenih je mnogo, standard stanovništva nizak.

Okvir za današnju regionalnu saradnju pruža CEFTA sporazum, čijom primenom je došlo do porasta liberalizacije trgovine, što u uslovima veće ponude i rastuće konkurencije, od proizvođača zahteva porast produktivnosti i optimalno korišćenje proizvodnih faktora. Primenom pravila o poreklu, proizvodna preduzeća su u prilici da uz takozvanu dijagonalnu kumulaciji i bez plaćanja carina nabavljaju sirovine i repromaterijale, ali i da realizuju gotove proizvode. Jačanjem trgovinskih veza i strateškog partnerstva unutar regiona stvoren je prostor za kreiranje novih radnih mesta. Ranija CEFTA, osnovana Krakovskom deklaracijom iz 1992., potvrda je da se uspešnim prodorom na tržišta suseda otvara prostor za šire integracije, s konačnim ciljem punopravnog članstva u EU.

Jedini validan pokazatelj efikasnosti CEFTA sporazuma je povećanje obima poslovne saradnje među preduzećima zemalja potpisnica. Podaci o ukupno ostvarenoj robnoj razmeni pokazuju porast, i to na godišnjem nivou od 10 do 15 odsto. Crna Gora ima trend porasta izvoza u CEFTA zemlje, kako zbog kvalitetnije ponude, tako i zbog preorijentacije prodaja aluminijuma u zemlje regiona.

No, upoređujući aktuelno stanje i mogućnosti, može se uočiti da bi uz odgovarajuće finansijske podrške, suzbijanje konkurencije iz neformalnog sektora i eliminisanje drugih manjkavosti poslovanja, mogli imati zadovoljnije i uspešnije i proizvođače i kupce, a i bolju ekonomsku realnost.

Osim toga, strukturni fondovi EU i programi podrške namenjeni zemljama u pretpristupnoj fazi veoma su naklonjeni projektima bilateralne i prekogranične poslovne saradnje, posebno kada je reč o ulaganjima u proizvodne procese.

Moderne evropske privrede, kakvim težimo, znače izgradnju i prihvatanje novih standarda, novih navika i kulturnih obrazaca u sveukupnom društvenom životu. Pri tome, treba imati u vidu da većina zemalja regiona nema fizičke kapacitete da proizvodi konkurentne proizvode za masovno tržište, ali ima izuzetne mogućnosti da ponudi sublimirane, složene usluge, sastavljene od niza jedinstvenih i unikatnih elemenata.

Crna Gora bi morala iskoristiti komparativne prednosti, budući da mnoge države imaju i toplo more, i bistra jezera, i raskošnu prirodu, i planinske vrhove sa snegom koji ne kopni – ali ih je izuzetno malo, ili nimalo, koje to sve imaju na najviše 200 kilometara vazdušne linije, gde se u jednom danu može i plivati i skijati. Kada je u pitanju proizvodnja, primer može biti njeguški pršut kojeg nije moguće proizvesti toliko da preplavi evropske megamarkete, ali se može ispromovisati tako da bude percipiran kao vrhunska delicija, kao, recimo, nekada kavijar.

Za uspeh, kada je u pitanju poslovno povezivanje u proizvodnji i pružanju usluga, veoma je važno šta o tome misle ljudi iz biznisa. Da li i pod kojim uslovima žele da ulaze u partnerske i odnose međusobnu saradnju – recimo proizvođači hrane, hotelijeri i prevoznici? Da li ima interesa da se delikatesna gastronomija, izleti u predele izuzetnih lepota prirode, posete jedinstvenim spomenicima kulture i kulturnim događanjima – formiraju u jedinstvenu turističku ponudu? Da li smo spremni da formiramo zajedničku ponudu za turiste koji dolaze sa raznih odredišta i u svim zemljama regiona imaju šta da posete i po dobrom da pamte?

Ako ima, onda će partnerstvo, kao put ka većoj konkurentnosti regiona, doživeti uspeh u relativno kratkom roku.

Potpredsednica Privredne komore Crne Gore

Ljiljana Filipović

objavljeno: 09.01.2013.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.