Grčki scenario ne preti regionu

Izvor: RTS, 07.Nov.2011, 09:12   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Grčki scenario ne preti regionu

Ekonomska kriza u Grčkoj za sada ostaje u evrozoni. Analitičari kažu da su minimalne šanse da se grčki scenario dogodi Srbiji ili regionu, ali je uticaj krize neminovan. Za sada, nijedna grčka kompanija nije otišla iz Srbije.

Nema opasnosti da se grčki scenario dogodi i Srbiji, ali se uticaj dužničke krize na region ne može izbeći, kažu ekonomisti. Nas muče naše brige: nedovoljan rast privrede, nezaposlenost, >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << nedostatak novca, a dugovi su uglavnom na granici dozvoljenog.

Sa uloženih 2,5 milijardi evra Grčka je jedna od najvećih investitora u Srbiji, posebno u bankarskom sektoru.

Međusobna trgovina raste već deset godina i lane je premašila 400 miliona evra. To bi kriza mogla da pokvari.

"Sticajem okolnosti, imam račun u Vojvođanskoj banci koju je kupila grčka banka. Smanjeno je radno vreme sa 19 na 17.30, a smanjen je i broj zaposlenih, što su direktni uticaji krize. S druge strane, vidimo preduzeća koja se izvlače iz biznisa", kaže Ljubodrag Savić sa Ekonomskog fakulteta.

Za sada, nijedna grčka kompanija nije otišla iz Srbije, kažu u Vladi.

Ekomisti upozoravaju da je indirektni uticaj grčke krize na Srbiju daleko veći kroz širenje krize na EU, koja je naš glavni spoljnotrgovinski partner.

Mihajlo Crnobrnja sa Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju kaže da je moguće očekivati mnogo veći uticaj početkom sledeće godine.

Grčka kriza najviše je uzdrmala jedinu bivšu jugoslovensku republiku članicu Evropske unije.

I dok Slovenci planiraju donošenje Interventnog zakona kojim će ograničiti javne finansije, Hrvati su zadovoljni što njihove banke nisu kupovale grčke obveznice i ne očekuju potrese, čak i u slučaju da Grčka ne prihvati evropski paket pomoći.

Ivan Lovrinović sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ocenjuje da će od grčke krize najviše štete imati francuske i nemačke banke, jer su one najviše kreditirale Grčku.

"Posle toga, posledice će osetiti svi ostali, pa tako i Hrvatska, jer će imati otežano inostrano finansiranje koje će, samim tim, postati skuplje", kaže Lovrinović.

Dugovi država u regionu opasno su se približili kritičnim granicama, pa ekonomisti upozoravaju da bi za godinu-dve mogli nastati problemi sa otplatom zajmova.

U svakom slučaju, izlazak iz krize zavisiće od oporavka Evropske unije. Da razloga za radovanje nema rekla je nemačka kancelarka procenom da će Evropi za oporavak trebati bar cela jedna decenija.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.