Novi svetski naftni poredak

Izvor: Politika, 09.Nov.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Novi svetski naftni poredak

Perspektiva trocifrene cene barela nafte prekraja političku i ekonomsku mapu sveta, dovodeći u pitanje dosadašnje pojmove moći, upozorava jučerašnji "Njujork tajms".

Države bogate nalazištima nafte upravo su u fazi neviđenog ekonomskog prosperiteta, dok se veliki uvoznici poput Kine i Indije – domovine trećine čovečanstva, sukobljavaju sa rastućom ekonomskom i društvenom cenom sadašnjeg razvoja. Rukovođenje novonastalim poretkom jedan je od središnih problema globalne >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << politike.

Zemlje kojima je nafta preko potrebna počinju popreko da gledaju jedna na drugu. Strepeći od upornog smanjenja zaliha, one su sve spremnije da zbog nabavke nafte sklapaju saveze sa bilo kakvom državom koja ima crnog zlata za izvoz. Sa druge strane, nafta je sve više željeni plen spekulativnih investicionih fondova, koji kupuju crno zlato zarad svojih internih planova: mnoge države na Zapadu ove fondove sve više doživljavaju kao svojevrsnu pretnju nacionalnim interesima.

Novonastali uslovi na svetskom tržištu nafte nedre i neke neočekivane dobitnike, kao na primer Nemačku. Iako Nemačka uvozi gotovo svu naftu koja je toj zemlji neophodna, nemačka privreda baš u ovom vreme skupocene nafte doživljava nesumnjivi procvat, pre svega zbog intenzivne ekonomske razmene sa Rusijom i naftom bogatim zemljama Srednjeg istoka. Nemački izvoz u Rusiju je od 2001. do 2006. godine porastao za 128 odsto, dok je razmena sa SAD porasla za skromnih 15 odsto.

Za Evropljane je cena barela od 100 dolara simbolična, ističu u Međunarodnoj agenciji za energiju u Parizu.

Nagli skok cene nafte ove godine, dozvolio je petro-izvoznicima, pogotovo zemljama u razvoju da sprovedu radikalnu društvenu transformaciju. Venecuela uvodi besplatno zdravstvo i školovanje za sve, Karakas snižava cene hrane na tržištu, gradi hiljade kilometara puteva... istovremeno održavajući na vlasti režim koji, po mnogim procenama sa Zapada, predstavlja jedan od najkorumpiranijih na svetu. Veliki afrički izvoznik nafte Angola doživljava neviđeni ekonomski procvat. Kina je kao odskora najveći uvoznik angolske nafte zvaničnoj Luandi odobrila kredite od preko 12 milijardi dolara za razvoj, potvrđujući da će trka za redovnim isporukama crnog zlata ubuduće biti samo sve oštrija.

Dojučerašnji izvoznik nafte, Kina danas mora da uvoze više od polovine crnog zlata koje joj je potrebno da održi fantastičnu stopu privrednog rasta. Poskupljenje nafte na svetskom tržištu počinje da izaziva unutrašnje potrese i u Kini: racionalizacije na pumpama, manjak dizela, sve manja spremnost tamošnjih rafinerija da prerađuju sirovinu pod neprivlačnim uslovima koje diktira zvanični Peking samo su deo novih nevolja u najmnogoljudnijoj zemlji sveta. Indija će se možda suočiti sa još nelagodnijom situacijom: zvanični Nju Delhi se suočava sa situacijom da uvozi čak 70 odsto neophodnog petroleuma. Dokle će Indija moći da subvencioniše cenu benzina na tržištu opšte potrošnje, ostaje tek da se vidi. Divljanje cene nafte na svetskom tržištu koliko pomaže razvoj crnim zlatom bogate kanadske provincije Alberta, toliko ugrožava planove susedne provincije Britanska Kolumbija. Visokoobrazovani tehnički kadar naime iz Britanske Kolumbije sve više se seli u Albertu i taj trend brine zvaničnu Otavu, jer ugrožava pripreme za zimsku Olimpijadu 2010. godine. Naftni bum u Norveškoj i zemljama Persijskog zaliva naterao je tamošnje vlasti da počnu sa dalekosežnim planovima za investicije u budućnost.

Promena izazvana sadašnjim vrtoglavim uzletom cene nafte ipak nigde nije tako vidljiva kao u Rusiji. Ruski naftaški multimilijarderi preplavili su London kupujući basnoslovne nekretnine kao nekada arapski šeici. Do juče zemlja na ivici bankrota, osokoljena novim naftaškim primanjima, Putinova Rusija danas izdašno ulaže u unapređenje zdravstva, školstva, jeftine stanogradnje. Nafta je možda upravo taj faktor koji održava Vladimira Putina na vlasti. Ne treba smetnuti sa uma njegovu nedavnu izjavu:

"Dobro se sećamo kako je Rusija izgledala pre sedam-osam godina". Pre osam godina barel nafte koštao je 16 dolara.

[objavljeno: ]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.