Izvor: B92, 10.Jan.2015, 10:55 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Ko u Srbiji najlakše dođe do posla?
Najveće šanse za zapošljavanje na tržištu rada u Srbiji imaju inženjeri elektrotehnike, IT stručnjaci, matematičari, nastavnici stranih jezika, lekari...
Takođe, najbrže do posla dolaze i diplomirani farmaceuti, stručnjaci za finansije, zavarivači, knjigovođe, računovođe, kao i oni koji bi radili u oblasti nege starih, kao i kozmetičari.
Za razliku od njih, sreća nije naklonjenja stručnjacima iz oblasti tekstila i kožarstva, poljoprivrede, proizvodnje >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << i prerade hrane, šumartsva, daktilografima, pravnicima, tehničarima, frizerima.
Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, najveće šanse za zapošljavanje na tržištu rada imaju visokoobrazovani profili- inženjeri elektrotehnike, IT stručnjaci, inženjeri elektronike, mašinstva i građevine sa odgovarajućim licencama, matematičari, nastavnici stranih jezika, lekari s odgovarajućim specijalizacijama i to anesteziolozi, kardiolozi, oftalmolozi, ginekolozi, diplomirani farmaceuti, stručnjaci za finansije - računovođe.
Kada je reč o nižem nivou obrazovanja do posla najlakše dolaze operateri na CNC mašinama, zavarivači, autotroničari/mehatroničari, knjigovođe, računovođe, zanimanja u oblasti nege starih i zdravstvene negovateljice, medicinske sestre-specijalista instrumentiranja i kozmetičari.
Takođe, lakše je i kuvarima, elektrotehničarima i to, iz oblasti elektronike, računara, računarskih mreža i telekomunikacija, potom i tehničarima mehatronike, tehničarima za biotehnologiju, kompjutersko upravljanje, radnicima na obezbeđenju, odnosno tehničarima obezbeđenja.
U najvećem broju slučajeva za ove profile prvenstveni uslov zapošljavanja je odgovarajuće radno iskustvo.
Do posla teže dolaze i oni koji bi radili u oblast tekstilstva i kožarstva, tacnije profili poput pomoćnika prelca, prelci, krojači tekstila, tkači, obrađivači kože i krzna.
Njih karakteriše izrazita suficitarnost jer u tim profilima postoji daleko veći broj osoba na evidenciji NSZ, nego što je broj registrovanih slobodnih radnih mesta.
Teško do posla dolaze i mašinci sa drugim, trećim i četvrtim stepenom stručnostije za zapošljavanje u oblasti mašinstva i obrade metala, sa drugim, trećim i četvrtim stepenom stručne spreme, i to servisnim mašinskim tehničarima, mehaničarima za poljoprivredne mašine, mehaničarima za tekstilne mašine, metalostrugarima, rukovaocima poljoprivrednih mašina, autolimarima, automehaničarima...
U teže zapošljive kategorije spadaju i voćarsko-vinogradarski tehničari, poljoprivredni tehničari za proizvodnju bilja, kao i tehničari drvoprerađivačke tehnologije, tehničari prerade drveta u strugari, ozelenjavanja naselja i uređenja predela, uzgoja šuma...
Ništa lakše nije nije pomoćnicima daktilografa, daktilografima, upravnim tehničarima, birotehničarima, pravnim tehničarima, pravnicima.
U ostala suficitarna zanimanja spadaju i pomoćni ženski frizer, izrađivač hemijskih proizvoda, hemijsko-tehnološki tehničar, autoelektričar, tehničar visokogradnje, tehničar niskogradnje, arhitektonski tehničar, inokorespodent, kulturološki tehničar, maturant gimnazije, nastavnik razredne nastave...
Što se tiče zapošljavanja u inostranstvu, u NSZ navode da su najučestaliji konkursi vezani za Sporazum o posredovanju i privremenom zapošljavanju radnika državljana Srbije u Saveznoj Republici Nemačkoj, koji je potpisan između NSZ i Nemačke savezne agencije za zapošljavanje iz Nirnberga.
Predviđeno je zapošljavanje medicinskih sestara na poslovima osoblja za zdravstvenu negu starijih lica i bolesnika u ustanovama takvog tipa širom Nemačke, navode u NSZ.
Nakon sprovedenih postupaka koji su započeti na osnovu saradnje NSZ, Nemačke agencije za zapošljavanje (BA) i Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) koja se odvija u okviru projekta Triple Win, uz posredovanje NSZ u Nemačkoj je u 2013. godini zaposleno 27, a u 2014. godini, 88 državljana Srbije.
.jpg)
