Izvor: Politika, 13.Dec.2006, 13:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
U HDZ-u bio zbog "antifašizma"
Mislio sam da će Hrvatska demokratska zajednica biti apsolutno antifašistička stranka
Stjepan Mesić učlanio se u Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) jer je mislio da će to biti "apsolutno antifašistička" stranka. "Ja sam u HDZ ušao 1989. godine, kada je bilo sasvim jasno da se na Hrvatsku sprema agresija. Partija se raspala, SDP je bio marginalizovan, a Hrvatsku je trebalo braniti. Smatrao sam da ako su Tuđman, Manolić, Boljkovac borci iz 1941, ako je jedan od osnivača >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << HDZ-a član ZAVNOH-a i ja čiji su svi članovi porodice bili na strani antifašizma, da možemo formirati stranku koja će apsolutno biti antifašistička, ali će biti i patriotska koja će organizovati masu da bi mogla da brani Hrvatsku", rekao je Mesić u intervjuu za "Reporter" 2002. godine. Dodao je da je tek četiri godine po učlanjenju, 1993, shvatio da ne može da bude u HDZ-u "jer to nije ona politička pozicija koju sam hteo".
Hrvatski mediji ovih dana na svetlo dana iz raznih arhiva iznose izjave sadašnjeg predsednika koje se nikako ne mogu nazvati antifašističkim. "Glas Slavonije" tako podseća da snimci iz Australije u kojima je hvalio Nezavisnu državu Hrvatsku nisu jedini dokumenti koji govore "da se Mesić kroz vreme drastično u nekim stavovima promenio. "U prošlosti je imao nekoliko, u najmanju ruku, kontroverznih ispada. Tako je za Srbe kazao da će "iz Hrvatske odneti onoliko zemlje koliko su na opancima doneli" i da "Srbi iz Krajine oru zemlju u Hrvatskoj, a mole Boga da kiša pada u Srbiji". Takođe, danas je predsednik proklamovani protivnik nesrećnog bošnjačko-hrvatskog rata, ali je na jednom skupu u Hercegovini devedesetih kazao da je i Široki brijeg hrvatska zemlja."
U pomenutom intervjuu iz 2002. Stjepan Mesić je rekao da mu je izjava o srpskim opancima koju je 1991. citirao zagrebački "Vjesnik" podmetnuta. "Meni su svašta lepili, posebno u Srbiji. Kada je počelo naoružavanje srpskih sela i pobune koje je, sada to mogu reći, organizovao Aca Vasiljević i kada su nicali grafiti 'Ovo je Srbija', ja sam rekao: 'Ovo nije Srbija. Srbi su ovde došli, oni na svojim opancima nisu doneli Srbiju, oni su mogli doneti Srbiju u svom srcu, a ovde moraju biti lojalni građani Republike Hrvatske'. Drugi deo te moje izjave u Srbiji nikada nisu hteli da objave... 'Kao što ni Hrvati nisu odneli Hrvatsku na svojoj obući u Gradišče, nego su lojalni građani Republike Austrije.' Ali, uzmu mi jedan isečak, pa izgledam kao monstrum", rekao je Mesić.
Čovek koga je ruski predsednik Vladimir Putin prošle godine odlikovao retkom medaljom povodom 60. godišnjice pobede nad fašizmom, pre nešto više od dva meseca u emisiji "Nedeljom u 2" Hrvatske televizije izjavio je da je apsolutno na strani antifašizma. "Smatram da nije bilo antifašističke borbe, da Hrvati nisu bili na strani antifašizma do Hrvatske ne bi došlo... Dakle, da su svi Hrvati bili u ustašama Drugi svetski rat bi se isto završio, samo Hrvati ne bi završili isto. Jedan deo bi bio pobijen, jedna trećina bi pobegla u inostranstvo, a jedna trećina bi se asimilovala. I upravo zahvaljujući hrvatskim partizanima mi smo mogli da zadržimo državnost", izjavio je tada.
Četrnaest godina ranije, u Australiji, govorio je da su 10. aprila 1941, kad je proglašena NDH, Hrvati "prvi put pobedili u Drugom svetskom ratu". "Hrvatska je tako postala jedina 'proevropska' država čiji je predsednik, dokumentovano, veličao fašističke pobede. Zbog čega nema nameru da se povuče, pa čak ni izvini", kaže Matija Babić, urednik Internet portala "Indeks" koji je objavio optužujući snimak iz 1992. godine.
V. Radomirović
--------------------------------------------------------------------------
Tako je govorio i u Švajcarskoj
Od našeg stalnog dopisnika
Zagreb, 12. decembra – Afera oko govora predsednika RH Stjepana Mesića, u kojem je 1992. godine pred hrvatskim emigrantima u Australiji "koketirao sa ustaštvom", polako se smiruje. Kako pokazuju ispitivanja javnog mnjenja – većina hrvatskih građana mu ne uzima za zlo to što je tih godina govorio. Prema upravo objavljenim rezultatima ankete zagrebačkog "Večernjeg lista" gotovo 60 odsto ispitanika smatra da sporna izjava nije narušila Mesiću ugled u domaćoj javnosti, preko 40 odsto ne osuđuje te njegove izjave, a oko 50 odsto je zadovoljno njegovom reakcijom pošto je te svoje izjave nazvao "pogrešnim i promašenim", pa zato smatraju da ne treba direktno da se izvinjava.
U međuvremenu iz zaborava i raznih arhiva pojavljuju se i drugi Mesićevi govori. Redakciji "Indeksa.hr" iz Švajcarske se javio Vinko Sabljo, nekadašnji sekretar HDZ-a u toj zemlji i donedavni predsednik Hrvatskog svetskog kongresa za Evropu. On tvrdi da je Mesić slične govore 1992. godine držao i Hrvatima po Švajcarskoj. "Nije u pitanju nekoliko sekundi, Mesić je tri sata žestoko i vatreno govorio o ustaškom pokretu" na tribini održanoj 29. marta 1992. u švajcarskom Buhsu, navodi Sabljo i napominje kako je govorio "identično ono što je kazao u Australiji".
O tim Mesićevim nastupima u Švajcarskoj u svom feljtonu 2000. godine je podsetila i "Slobodna Dalmacija", o čemu danas ponovo izveštava zagrebački "Indeks.hr". Govoreći o tadašnjoj situaciji u Hrvatskoj Mesić je rekao da su "oni Srbi iz Hrvatske koji su podigli pobunu izgubili jednu domovinu", pa u istoj "nemaju šta tražiti". Miloševića je tada nazvao "lupežom s kojim je Tuđman razgovarao kako bi videli šta želi, ali nije bilo nikakvog dogovora između njih dvojice", a buru oduševljenja je izazvao izjavom kako "nema ništa protiv pripajanja BiH Hrvatskoj", ali da je "prioritet isterati četnike iz Hrvatske".
U višesatnom nastupu u Buhsu, Mesić je ovako govorio o hrvatskim kvislinzima: "Ustaše su bili oni koji su želeli hrvatsku državu. Iskoristili su samo šansu koju su im omogućile istorijske okolnosti da ostvare državu. Hrvati nisu bili fašisti, nego su hteli svoju državu. A ako je i bilo zločina, bio je to rat u kojem su ratovali svi protiv svih."
Komentarišući ovaj feljton u "Slobodnoj Dalmaciji" 2000. godine, a posebno svoje reči o Srbima, Mesić je tada izjavio da ga "takve fašistoidne spekulacije ne zanimaju" i objasnio: "Iz Hrvatske su otišli oni Srbi koji su se pridružili pobuni i nisu prihvatili hrvatsku državu, no nije se povukao narod. To je tada bila moja poruka. Jedno su poruke u ratu, a drugo je ozbiljna analiza prema kojoj se vidi o čemu je reč. Mi smo bili u ratu, mi smo se branili, a ja sam tada rekao da ko je prešao na drugu stranu, taj nam ne treba".
U avgustu 1995. godine puteve prema BiH i Srbiji ipak su zakrčile kolone srpskog naroda u izbeglištvu, kojem zatim nije godinama dozvoljeno da se vrati svojim kućama u Hrvatsku (dok nisu potpuno opljačkane i većim delom uništene, te prošli mnogi zakonski rokovi za ostvarivanje osnovnih prava), a i posle toga je to dozvoljavano tek u grupicama i parcijalno, ni do danas masovnije, da se "ne destabilizuje Hrvatska". O tome, naravno, ovde nema ni reči.
Radoje Arsenić
[objavljeno: 13.12.2006.]
